Usporeni rast kineske ekonomije prouzrokovao pad cijene nafte u svijetu za više od sedam posto
Nakon dvije sedmice rasta, na međunarodnim tržištima nafte cijene barela u proteklih sedam dana su pale za više od sedam posto, najviše pod uticajem usporavanja rasta ekonomije Kine, koja je najveća svjetska uvoznica nafte.
Cijena barela na londonskom tržištu spustila se protekle sedmice za više od sedam posto – na 73,06 dolara. Istovremeno, barel nafte na američkom tržištu pojeftinio je za gotovo osam posto – na 69,22 dolara, zabilježivši tako najveći sedmični cjenovni pad od 2. septembra, prenosi Hina.
U Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, ekonomija je u trećem tromjesečju rasla najsporijim tempom od početka 2023. godine, iako su septembarska potrošnja i industrijska proizvodnja svojim rastom premašili procjene. Pritom je rafinerijska proizvodnja u Kini pala šesti mjesec zaredom, jer su male rafinerijske marže i slaba potrošnja goriva ograničili preradu.
„Ne možemo zanemariti utjecaj električnih vozila u Kini. Tu su u igri različiti faktori, prije svega ekonomska slabost u Kini, ali i pomak prema elektrifikaciji prometa“, ustvrdio je Neil Atkinson, nezavisni energetski analitičar i bivši rukovodilac Odjeljenja za naftu u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). Prodaja električnih vozila u Kini skočila je 42 posto u avgustu i dostigla rekordni nivo od najmanje milion vozila.
Privremeni znakovi poboljšanja u Kini
U međuvremenu, Kineska centralna banka pokrenula je dvije šeme financiranja putem kojih će inicijalno uliti 800 milijardi juana (112,38 milijardi dolara) na dionička tržišta kroz novostvorene alate monetarne politike kako bi potakla brži ekonomski rast.
„Kineski podaci pokazuju privremene znakove poboljšanja, ali nedavni brifinzi o dodatnim podsticajima iznenadili su tržišne učesnike“, rekao je Riši Rajanala, saradnik u Aegis Hedgingu.
S druge strane, o Bliskom istoku vode se pregovori o smirivanju tenzija. Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je u petak kako postoji mogućnost da se postupi s Izraelom i Iranom na način kojim bi se potencijalno na neko vrijeme okončao njihov sukob na Bliskom istoku.
„Izgubili smo dodatne djelove geopolitičke premije rizika u cijeni nafte, jer se razgovara o tome da je sve to doseglo krajnju tačku“, rekao je Kilduff iz Again Capitala.
Na pad cijena uticala je i rekordna američka proizvodnja sirove nafte, koja je u sedmici ranije, prema podacima Uprave za energetske informacije, porasla za 100.000 barela dnevno (bpd), na 13,5 miliona barela po danu.