URA: Za hotele i turističke organizacije koje ne otpuštaju zaposlene, država da omogući refinansiranje zarada

Last updated jan 5, 2021

Uzimajući u obzir činjenicu da u našoj državi boravi svega 11,191 registrovani turista, šta predstavlja svega osam odsto od ostvarenog prometa za isti period prehodne godine, odnosno da crnogorski turizam bilježi pad od čak 92 odsto tokom jula mjeseca, Vlada Crne Gore konačno i bez odlaganja mora usvojiti set mjera pomoći turističkoj privredi kako bi se ublažile sve negativne posljedice, saopšteno je danas iz Građanskog pokreta URA.

„Hitnost tih mjera, na koje URA poziva već mjesecima, je utoliko veća kada znamo da je tokom juna, Vlada prognozirali pad u sektoru turizma od svega 40 odsto, što bi uticalo na pad ekonomije samo 6,8 odsto, dok je realna slika drastično lošija od tih optimističnih projekcija“, istakli su iz GP URA.

Oni su dodali da zbog svega toga, predlažu set konkretnih mjera i opet pozivaju Vladu da u što kraćem roku navedene mjere usvoji, kako bi se veliki pad u sektoru turizma bar u nekoj mjeri amortizovao.

„Ukoliko znamo da su brojni touroperatori već ranije otkazali ili suspendovali svoje ugovore, pozivajući se na višu silu (vis major), a da se drastičnim porastom broja oboljelih onemogućava i oslanjanje na domaće turiste, jasno je da će se brojni hotelijeri i turistički radnici, kao i srodni sektori koji su nakačeni na turizam, vrlo brzo naći u velikim problemima. Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od godinu dana i po stopi od 1,5 odsto“, ukazali su iz GP URA.

Ta partija poručuje da je prema junskoj projekciji, iznos javnog duga do kraja godine trebao dostići 82,5% bruto-domaćeg proizvoda (BDP), ali da će izvjesno procenat javnog duga biti drastično veći, sa obzirom na potpuni slom turističke sezone.

„Kada znamo da čak 45 do 50 odsto hotela nije ni otvoreno, a da je u onim otvorenim popunjenost na svega 10 do 13 odsto, postaje potpuno jasno da brojni hotelijeri, od kojih su mnogi kreditno zaduženi, neće biti u mogućnosti da servisiraju svoje kredite jer neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. I to samo u optimističnim predviđanjima, da i od naredne bude nekog upliva turista. Zbog svega toga, potrebna je aktivna uloga Vlade, kako bi se svim kreditno zaduženim hotelijerima omogućilo da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija“, rekli su iz GP URA.

Podsjećaju da, pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu “koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti”.

U pokretu URA podsjećaju da su godinama predlagali Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta “stalnog sezonca”, po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije EU, šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.

“Dok je Crna Gora bila korona – free destinacija i dok nije došlo do novog uvećanja aktivnih slučajeva, bilo je nekog prostora da turistički sektor ostvari određeni prihod i da izvuče maksimum iz ionako najgore sezone u našoj bližoj istoriji. Međutim, sada kada se granice opet zatvaraju, a kada gosti iz većine evropskih država, kao i država regiona, opet nisu u mogućnosti da posjete Crnu Goru, jasno je da će posljedice najviše osjetiti sektor turizma, kao svi ljudi koji su zaposleni u tom sektoru. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu”, ukazali su u pokretu URA.

URA je još tokom aprilske i majske pandemije pozivala Vladu da usvoji paket mjera pomoći turističkoj privredi, kako bi se preventivno djelovalo u susret nikada težoj turističkoj sezoni.