UNICEF: Svakih 11 minuta po jedan suicid djece i mladih
Brojke su više nego alarmantne, kaže Zeinab Hijazi, koautorka studije o mladima i suicidu. Prema istraživanju UNICEF-a svako sedmo dijete i adolescent u dobi od 10 do 19 godina u svijetu – živi s dijagnostifikovanim mentalnim poremećajem.
To uključuje probleme u ponašanju, anksioznost i depresiju, od kojih su neki toliko ozbiljni da pogođeni dižu ruke na sebe.
To znači da svakih jedanaest minuta jedna mlada osoba izvrši samoubistvo, kaže stručnjakinja UNICEF-a za mentalno zdravlje Zeinab Hijazi:
„Gotovo 46.000 mladih ljudi oduzme sebi život, svake godine. U grupi od 15 do 19 godina suicid je jedan od pet najčešćih uzroka smrti.Mladi ljudi više umiru samo u saobraćajnim nesrećama, od tuberkuloze ili nasilja.”
Svaka četvrta mlada osoba u Njemačkoj osjeća se deprimirano
U istraživanju koje je sprovedeno u 21 zemlji svaki peti mladić ili djevojka u dobi od 15 do 24 godine se, kako su izjavili, često osjeća depresivno. U Njemačkoj je to rekao svaki četvrti ispitanik odnosno ispitanica. Posljedice pandemije koronavirusa očito su vrh ledenog brijega koji je postojao i prije, upozorava izvršna direktorka UNICEF-a Henrijeta Fore.
Zbog lokdaunna u cijeloj zemlji i ograničenja povezanih s pandemijom, djeca su bitne djelove svog života provela izolovana od prijatelja i rodbine. No, štetu su ostavile i indirektne posljedice pandemije, kaže Zeinab Hijazi:
„Povećanje siromaštva, hitni slučajevi kojima je potrebna humanitarna pomoć, ali i nasilje u porodici. Sve to doprinosi psihološkom stresu kod djece.“
To nije čisto medicinski problem
U tom smislu škole su od posebne važnosti. UNICEF je dugo upozoravao da one što prije moraju biti ponovo otvorene. Gotovo trećina škola u svijetu još uvijek je djelimično ili potpuno zatvorena. Zbog toga je djevojčicama i dječacima uskraćen pristup obrazovanju i drugim vrstama podrške.
(CDM)
Lično razmišljam o samoubistvo od kada sam se rodio. Ipak ostavljam taj dio za neki trenutak krajnje propasti. Svaki put kada otvorim srbijansku štampu prestravim se količinom samoubistava u toj zemlji. To nije pitanje mentalnog zdravlja već je odraz nedostatka perspektive i osjećaja nepoštovanja u društvu. Mladi ljudi gledaju medijske sadržaje u kojima prolaz imaju samo lijepi bogati i uspješni. Strašno se demorališu oni koji nisu ni lijepi ni bogati ni uspješni. U stvari da bi neko bio uspješan mora biti ljep a sa uspjehom dolazi i bogatstvo. Oni koji ne zadovoljavaju ovako oštre kriterijume prirodne selekcije koja je nametnuta medijskim sadržajima osjećaju da moraju prekinuti život nadajući se da će u sledećem životu imati bolji raspored karata u toj igri pokera. Potrebno je više tolerancije.