Unaprjeđenje pravosudnog odgovora na femicid i rodno zasnovano nasilje u fokusu mladih sudija

Unaprjeđenje borbe protiv rodno zasnovanog nasilja i femicida zahtijeva uspostavljanje efikasnijeg sistema za prikupljanje podataka, primjenu najboljih međunarodnih praksi u procesuiranju i prevenciji ovih zločina, te eliminaciju rodno zasnovanih stereotipa u sudnicama i društvu uopšte, zaključeno je na radionici Mreže mladih sudija, koja je održana danas u Podgorici.

Radionica pod nazivom „Pravosudni odgovor na femicid i rodno zasnovano nasilje“, koju je organizovao AIRE centar uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupila je preko 30 učesnika/ca, uključujući sudije/kinje Mreže mladih sudija, predstavnike/ce nevladinih organizacija, te pravne eksperte/kinje. Mreža mladih sudija je neformalna grupa novoizabranih sudija/kinja, čiji je cilj razmjena iskustava, unaprjeđenje prakse i sprovođenje programa edukacije koji će unaprijediti primjenu prava i osnažiti sudijske vještine.

“Moramo biti svjesni važnosti trenutka u kojem se nalazimo. Rodno zasnovano nasilje i femicid, kao njegov najekstremniji oblik, duboko su ukorijenjeni u našim društvima, isprepleteni su s nizom ekonomskih, političkih i društvenih problema s kojima se žene susreću, a njihove posljedice se osjećaju gotovo svakodnevno. Važno je kontinuirano razgovarati o načinima unaprjeđenja pravosudnog odgovora na ove zločine, posebno s mladim sudijama koje, na početku svoje karijere, donose novu energiju, motivaciju i spremnost suočavanja s ovim gorućim problemom“, rekla je Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.

Braithwaite se osvrnula i na presudu Višeg suda, kojom je na 12 godina zatvora prvostepeno osuđen Dalibor Nikolić, jer je prošle godine trudnu suprugu Zimritu Nerdu satima tukao palicom i pesnicama nakon čega je preminula. Podsjećamo, Više tužilaštvo zahtijevalo je maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog krivičnog djela teško ubistvo, ali je Nikolić u konačnom osuđen za nasilje u porodici, krivično djelo koje nosi znatno manju kaznu zatvora.

„Samo ukoliko sudska kazna odrazi težinu zločina, ona može doprinijeti suzbijanju ili eliminaciji rodno zasnovanog nasilja i femicida. Nažalost, ova presuda pokazala je da se i dalje nedovoljno razumije rodna dimenzija ubistva žena, što se u konačnom odražava i na odmjeravanje kazni za ove zločine. Istraživanja AIRE centra pokazala su da to nije problem samo Crne Gore, već čitavog regiona, što ponovo potvrđuje da je naša preporuka o potrebi zakonskog prepoznavanja femicida kao posebnog krivičnog djela apsolutno opravdana. Do usvajanja takvog zakonskog rješenja, neophodno je sarađivati s pravosuđem kroz istraživanja i edukacije kako bismo unaprijedili kvalifikaciju, te odmjeravanje olakšavajućih i otežavajućih okolnosti, za ova krivična djela“, kazala je Braithwaite.

U okviru događaja predstavljen je regionalni izvještaj “Sudski odgovor na femicid na Zapadnom Balkanu – pravni okvir i sudska praksa“, koji je rezultat trogodišnjeg istraživanja femicida, te pruža preporuke za unaprjeđenje procesuiranja i suzbijanje femicida u regionu. AIRE centar će u narednom periodu takođe predstaviti smjernice za sudije i sutkinje za postupanje u slučajevima femicida, koji će s partnerskim organizacijama civilnog društva i institucijama za edukaciju pravosuđa promovisati u pravosudnim institucijama širom regiona.

Pored toga, od aprila ove godine, AIRE centar u saradnji s Centrom za ženska prava prati suđenja za femicid i rodno zasnovano nasilje u Crnoj Gori, a rezultati će biti predstavljeni iduće godine. Preliminarni nalazi, međutim, već sada ukazuju na zabrinjavajuću situaciju.

Ivana Jelić, sutkinja Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) i profesorica prava, upoznala je mlade studije sa praksom ESLJP koja im može poslužiti kao značajna vodilja u procesuiranju rodno zasnovanog nasilja i femicida.

„Praksa ESLJP postavlja pravne standarde koji služi kao vitalni okvir za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, čiji je najteži vid femicid. U skladu s tim, države ugovornice Konvencije se obavezuju da harmonizuju svoje pravne okvire s odnosnim evropskim standardima, da sprovode operativne mjere koje štite živote, dostojanstvo i integritet žena i djevojčica, da reaguju preventivno kad postoji osnov za to, kao i da sprovode djelotvornu istragu“, rekla je Jelić.

Za skoro dvije godine od njenog osnivanja, Mreža mladih sudija, koju je uspostavio AIRE centar u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, već sada okuplja jednu trećinu sudija/kinja Crne Gore. Nove generacije sudija danas su iskazale interes i spremnost da unaprijede praksu u oblastima rodno zasnovanog nasilja i femicida.

“Nasilje je sveprisutno, u različitim oblicima. Rješavanje ovog problema, nije zadatak jedne institucije, već podijeljena odgovornost cijelog društva. Međutim, zbog svog mjesta u sistemu, sudovi nose važan dio odgovornosti u suzbijanju nasilja nad ženama. Zbog toga je od izuzetnog značaja da mlade sudije, na početku svoje karijere, usvoje znanja o međunarodnim standardima i postanu rodno senzitivni, kako bi dali svoj doprinos u izgradnji društva u kojem će se žene osjećati bezbjedno, i biti spremne da ostvare svoje potencijale bez straha”, rekla je Tijana Badnjar, sutkinja Osnovnog suda u Podgorici i sekretarka Mreže mladih sudija.

U okviru radionice predstavljena je i “Analiza presuda ESLJP u odnosu na Crnu Goru u 2022. godinu”. Valentina Pavličić, autorica ove Analize i zastupnica Crne Gore pred ESLJP, kazala je kako u „doba nepredvidivih društvenih dešavanja i pojave inovativnih metoda i tehnologija u kontekstu sudskih postupaka, od neprocjenjive važnosti za crnogorski pravosudni sistem jeste da produbi razumijevanje najnovijih dešavanja koja se odvijaju pred međunarodnim Sudom, te na transparentan, efikasan i pragmatičan način ostvari dodijeljenu ulogu u društvenom sistemu, a to je dijeljenje pravde zasnovano na pravičnom, nezavisnom i nepristrasnom principu“.

“I ovogodišnja Analiza najnovije sudske prakse ESLJP u odnosu na Crnu Goru nastavlja da donosi interesantne, edukativne, našoj zbilji i realnosti prilagođene predmete o kojima je Sud donio svoje odluke, a Komitet ministara usvojio završne Rezolucije zaključivši ih kao uspješno izvršene. Na svima nama je obaveza da osiguramo da građani Crne Gore imaju efikasne i kredibilne pravosudne institucije kojima se štite prava i slobode u skladu sa evropskim duhom pravne prakse”, zaključila je Pavličić.