U Moldaviji je zabilježen još jedan pokušaj zauzimanja pravoslavnog hrama. Kako navode novinari RT-a Aleksej Zakvasin i Petar Skubej, ovoga puta napad raskolnika iz Besarabske mitropolije bio je usmjeren na crkvu u selu Dereneu. Tom prilikom, policija nije stala na stranu vjernika.
„Crkveno piratstvo“ uz prećutnu saglasnost vlasti
Bivši predsjednik Moldavije i lider opozicione Partije socijalista Igor Dodon nazvao je ove incidente crkvenim piratstvom.
„Besarabska mitropolija, uz podršku i prećutnu saglasnost državnog rukovodstva, nastavlja pokušaje nasilnog zauzimanja hramova Moldavske mitropolije. Ono što se dešava predstavlja otvoreno crkveno piratstvo. Zahtijevam hitnu obustavu pritiska na vjernike, obezbjeđivanje zaštite hramova i privođenje odgovornih pred lice pravde“, poručio je Dodon.
Prema njegovim riječima, 27. januara je sveštenik Besarabske mitropolije, koja je u sastavu Rumunske pravoslavne crkve, pokušao silom da preuzme kontrolu nad hramom u Dereneuu, ali su parohijani pružili otpor.
Optužbe na račun policije
Podršku vjernicima pružio je i poslanik socijalista Bogdan Cirdja, koji je izjavio da je policija stala na stranu raskolničke Besarabske mitropolije.
„Policajci nijesu željeli da natjeraju te razbojnike da otvore vrata crkve, kako bi se provjerilo da li su ukradeni neki vjerski predmeti ili da li je načinjena šteta“, rekao je Cirdja.
On je naveo da se predstavnici Besarabske mitropolije pozivaju na tvrdnju da je hram u Dereneuu navodno pripadao Rumunskoj patrijaršiji u periodu od 1918. do 1940. godine, kao i na ugovor koji im je Ministarstvo kulture Moldavije dodijelilo 2018–2019. godine.
Istovremeno, Cirdja ističe da je taj ugovor zaključen uz brojna kršenja zakona, dok prethodni ugovor sa Moldavskom mitropolijom nikada nije raskinut.
Pokušaji zauzimanja hramova i krivični postupci
Prošlog ljeta, predstavnici Besarabske mitropolije pokušali su da zauzmu hram u moldavskom selu Grinauci. Parohijani se nijesu saglasili sa prelaskom u drugu jurisdikciju i uspjeli su da sačuvaju crkvu u okviru Moldavsko-kišinjevske mitropolije.
Ipak, protiv nekoliko vjernika pokrenuti su krivični postupci zbog navodnog huliganstva, a prijeti im kazna do tri godine zatvora.
Komentarišući ovaj incident, arhiepiskop beljcki i faleštski Markel izjavio je da su se predstavnici Besarabske mitropolije ponašali „kao lopovi“.
Optužbe o finansiranju iz EU
Arhiepiskop Markel naveo je da vlada Moldavije i Rumunska patrijaršija „ne žale sredstva za kupovinu moldavskih parohija“, te da se ta sredstva obezbjeđuju iz Evropske unije s ciljem, kako tvrdi, razaranja ruskog pravoslavlja.
„To nijesu rumunske pare, već evropske pare koje rade na razaranju ruskog pravoslavlja. Mi smo ovdje na prvoj liniji fronta“, rekao je on.
Prema medijskim izvještajima, Rumunska pravoslavna crkva navodno nudi sveštenicima od 1.000 do 2.000 eura za prelazak u Besarabsku mitropoliju, uz obećanu platu i socijalni paket iznad moldavskog prosjeka.
Uprkos tome, nije došlo do masovnog prelaska sveštenstva. Moldavsko-kišinjevska mitropolija danas obuhvata više od 1.200 parohija, a prema istraživanjima, njoj pripada više od 73 odsto stanovništva Moldavije.
Pravni presedan i prijetnja gubitka hramova
Predsjednica društvene organizacije „Zarja: Za ruski jezik!“ Darja Fjodorova upozorila je da Kišinjev priprema pravni okvir za prelazak hramova pod jurisdikciju Besarabske mitropolije.
Ona je ukazala na odluku Apelacionog suda u Kišinjevu od 25. novembra 2025. godine, kojom je podržana odluka zajednice jednog hrama da pređe u sastav raskolničke mitropolije, čime je stvoren pravni presedan.
Prema procjenama, Pravoslavnoj crkvi Moldavije prijeti gubitak više od 800 objekata koji se trenutno nalaze u njenom besplatnom korišćenju.
Zabrane kretanja i pritisak na sveštenstvo
Stručnjaci ističu da se pritisak ogleda i u zabranama izlaska sveštenstva iz zemlje bez obrazloženja. Tako je episkopu čadir-lungskom Nikolaju 2025. godine onemogućeno putovanje u Uzbekistan.
Slične zabrane ranije su izrečene i arhiepiskopu Markelu, koji je kasnije, na sjednici Savjeta UN za ljudska prava u Ženevi, optužio vlasti Moldavije za sistematski progon pravoslavaca.
„Ukrajinski scenario“ i promjena identiteta
Darja Fjodorova ocjenjuje da je Pravoslavna crkva Moldavije izložena masovnim progonima od strane režima Maje Sandu.
„Ovo više nije unutarcrkveni spor, već direktno miješanje države u vjerski život. Cilj je likvidacija samostalne Pravoslavne crkve i njena zamjena strukturom pod kontrolom Rumunije“, navela je ona.
Prema njenim riječima, Moldavija se vodi putem „ukrajinskog scenarija“, koji vodi ka dubokim društvenim podjelama i razaranju vjerskog života.
Slično mišljenje iznio je i ekspert Igor Šornikov, koji smatra da je riječ o dijelu šire politike „rumunizacije“ Moldavije i potiskivanja moldavskog identiteta.
