UHMCG: Neadekvatna i nepotpuna zakonska rješenja, nepristupačnosti izbornog procesa i socijalni izazovi i stigma prepreka političkoj participaciji osoba s invaliditetom

Pored brojnih segmenata, mnogo puta isticanih u praksi, neophodna je značajna reforma izbornog zakonodavstva i u dijelu političke participacije osoba s invaliditetom. Ovo posebno imajući u vidu da ne postoji zakonsko rješenje koje u potpunosti i na adekvatan način garantuje prava i jednake mogućnosti za učešće osoba s invaliditetom u izbornim procesima i politici. Navedeno je pokazala analiza urađena u svrhu izrade publikacije Kako omogućiti jednako učešće osoba s invaliditetom u izbornom procesu. U publikaciji, nastaloj kroz projekat Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je! kojeg realizuju u partnerstvu Centar za demokratsku tranziciju, Udruženje za odgovorni i održivi razvoj i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, bavimo se izbornim pravima osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, s aspekta (normativnih) garancija prava, te uslovima za ostvarivanje tih prava u praksi. Takođe, jedan segment posvećen je percepciji osoba s invaliditetom u izbornom procesu i politici, kroz aspekt socijalnih izazova i stigme, kao i stavova o uslovima za učešće osoba s invaliditetom u izborima i politici, i neophodnim promjenama za napredak i poboljšanje uslova.

Fokusirajući se na praktične uslove i prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, prilikom ostvarivanja svog biračkog prava, ponudili smo preporuke za unapređenje pravnog okvira i procedura, kao i pristupačnosti i podrške u cilju samostalnog, slobodnog ostvarivanja prava glasa, uz zagarantovanu tajnost glasanja, ali i podizanje svijesti o jednom od ključnih problema, a to je društveno/politička percepcija osoba s invaliditetom isključivo u ulozi aktivnog/e birača/ice, ali ne i potencijanih kandidata/kinja na izborima i učesnika/ca u politici i političkom životu.

Nadalje, istraživali smo percepciju osoba s invaliditetom u izbornim procesima i politici, ističući socijalne izazove i stigmu s kojima se suočavaju.

Kroz istraživanje primjera dobre prakse iz Evropske unije, Publikacija ističe uspješne strategije i pristupe koji se mogu prilagoditi i primijeniti i u Crnoj Gori, kako bi se unaprijedilo političko uključivanje i učešće osoba s invaliditetom.

Konačno, cilj je i unapređenje inkluzivnog političkog procesa koji će osigurati da glas osoba s invaliditetom bude uvažen i da njihovi interesi budu adekvatno zastupani u političkim odlukama, procesima i politikama Crne Gore.

U tom smislu, analiza je pokazala da ne postoji zakonsko rješenje kojem nije potrebno unapređenje, kroz izmjene ili dopune postojećih odredbi ili ono u kojem trenutno u potpunosti izostaju odredbe u dijelu prava osoba s invaliditetom, pa je potrebno propisivanje nedostatnih odredbi kako bi se osiguralo jednako učešće osoba s invaliditetom u izbornim procesima.

Osim neophodnih legislativnih promjena, date su i preporuke koje se odnose na pristupačnost izbornog procesa, i edukaciju izborne administracije i osoba s invaliditetom.

U kontekstu unapređenja političke participacije osoba s invaliditetom u Crnoj Gori, ključno je usvajanje i implementacija odgovarajućih zakonskih izmjena. Za svako zakonsko rješenje pojedinačno dat je sažetak postojećih i nedostajućih odredbi, uz ocjenu adekvatnosti važećih rješenja.

Diskriminacija osoba s invaliditetom u području javnog i političkog života javnu sferu i život zajednice uskraćuje za heterogenost i zastupljenost različitih perspektiva koje uključuju i uvažavaju volju, želje, htjenja i percepcije svakog punoljetnog čovjeka – građanke i građanina i dovodi do dugoročne getoizacije, segregacije i institucionalizacije kroz sistem koji jednako ne uvažava svačiji ljudski glas. Politička participacija osoba s invaliditetom ne samo da dovodi do inkluzivnijih i pravednijih odluka, politika, mjera i djelovanja ljudske vrste, već utiče i na ukupnu percepciju i vidljivost osoba s invaliditetom u životu jedne zajednice.

U tom cilju, Crna Gora mora nastojati da ostvari sljedeće ciljeve:

(a) Da sprovede reformu zakona, politika i propisa koji sistematično isključuju osobe s invaliditetom iz glasanja/kandidature na izborima ili njihovu političku participaciju definiše na način koji nije dostojanstve i ne počiva na principu ravnopravnosti s drugima;

(b) Da osigura da kompletan izborni proces bude pristupačan svim osobama s invaliditetom, prije, tokom i poslije izbora;

(c) Da obezbijedi razumne adaptacije pojedincima s invaliditetom i da podrži mjere zasnovane na individualnim zahtjevima osoba s invaliditetom u vezi s učešćem u političkom i javnom životu;

(d) Da podrži i angažuje se sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom u procesu političkog učešća na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, konsultujući se s tim organizacijama i uvažavajući mišljenja o pitanjima koja se odnose na osobe s invaliditetom i koja se tiču osoba s invaliditetom;

(e) Da kreira, planira i obezbijedi informacione sisteme i legislativu koji omogućavaju kontinuirano političko učešće osoba s invaliditetom, uključujući i u periodima između izbora;

(f) Da sprovodi kontinuiranu, sistematsku kampanju i edukacije različitih ciljnih grupa, od donosilaca odluka, kreatora/ki javnih politika i odluka, pojedinaca, institucija i organa nadležnih za sprovođenje i nadgledanje sprovođenja zakona, drugih politika i mjera i akcija, političkih subjekata, osoba s invaliditetom, medija i društva o pravu osoba s invaliditetom na učešće u javnom i političkom životu;

(g) Da planira, kreira, sprovodi druge aktivnosti i akcije koje doprinose adekvatnijoj participaciji osoba s invaliditetom u političkim procesima zemlje, kako kroz adekvatnu političku reprezentaciju osoba s invaliditetom, tako i kroz druge adekvatne načine.

Analizirano je ukupno 18 zakonskih rješenja, kao i sva podzakonska akta Državne izborne komisije. Prema tome, očekujemo od Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da u svim zakonskim rješenjima koja budu predmet rada Odbora, analizira, i na adekvatan način, date preporuke pretoči u norme, a od Vlade Crne Gore, odnosno resornih ministarstava da učine isto prilikom izmjena i dopuna preostalih zakona koji su bili predmet ove analize, imajući u vidu da i neka zakonska rješenja koja nijesu dio izborne reforme, ograničavaju političko učešće osoba s invaliditetom.

Kako su se skoro sve partije, koalicije i liste koje su učestvovale na vanrednim izborima u Glavnom gradu, u mjeri koja do sada nije zabilježena, bavile osobama s invaliditetom, očekujemo da će sve one koje imaju parlamentarni status i čije poslanice i poslanici učestvuju u radu Odbora, ali i njihovih poslaničkih klubova i na kraju plenuma svesrdno podržati naše sugestije i prijedloge i time pokazati suštinsku posvećenost za prava osoba s invaliditetom. U suptornom, pokazaće da smo im pamflet za kratkoročne političke i uskostranačke interese.

Istinsku posvećenost političke partije prvenstveno neka pokažu kroz izmjene i dopune Zakona o izboru odbronika i poslanika. Osim dijela nedostajućih odredbi u vezi sa pristupačnošću biračkih mjesta, procedure glasanja i materijala za glasanje kako bi se osiguralo i obezbijedilo samostalno, tajno i slobodno glasanje osoba s invaliditetom, ovaj Zakon ne propisuje nijednu specifičnu odredbu u dijelu kandidovanja osoba s invaliditetom i ne podstiče njihovo pasivno biračko pravo, što bi bilo neophodno propisati s obzirom na vremenski dugu i društveno nepremostivu nejednakost s pozicije pojedinca i cijele zajednice osoba s invaliditetom.

Naime, važeća odredba o biračkom pravu (članovi 10 i 11) ne predstavlja prepreku za kandidovanje osoba s invaliditetom. Međutim, opšta odredba nije dovoljna da omogući i podstakne kandidaturu osoba s invaliditetom, jer one nijesu u istoj i jednakoj poziciji sa kandidatima/kinjama bez invaliditeta, odnosno nemaju jednake mogućnosti za kandidovanje, pa opšta odredba ne može obezbijediti njihovo učešće na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zbog navedenog, potrebno je propisati afirmativnu akciju za osobe s invaliditetom da se kandiduju na izborima, a što je u skladu sa Ustavom Crne Gore (član 8) i obavezu javnih vlasti i političkih subjekata da podstiču njihovo kandidovanje kroz kampanje, edukacije i stvaranje praktičnih uslova. Nezavisno od prethodno navedenog, takođe, ovim zakonom treba da se propiše kvota i za osobe s invaliditetom, na način što će se osigurati da među kandidatima/kinjama budu zastupljene i osobe s invaliditetom.

Na kraju, u susret Međunarodnom danu osoba s invaliditetom, 3. decembru, očekujemo da će Skupština Crne Gore konačno održati dugo očekivanu sjednicu posvećenu ovom datumu, kako bi crnogorska javnost na licu mjesta mogla uvjeriti u položaj i uslove života i rada osoba s invaliditetom.