Ugostiteljske objekte ne treba zatvarati: Mnogi ljudi će preko noći “skliznuti” u siromaštvo!

Distanca, ruke, maska: ovaj post nije namijenjen nepoštovanju propisanih mjera IJZ, naprotiv; pridržavanje ovog “svetog Trojstva” (u kontekstu COVID19) može držati virus pod kontrolom, bez drastičnih mjera koje se najavljuju.

Poenta današnjeg posta je pružanje dodatne argumentacije PROTIV ZATVARANJA ugostiteljskih objekata.

Na početku da još jednom da podvučemo: nismo protiv narušavanja javnog zdravlja, već brinemo za EKONOMSKO zdravlje svih građana i privrednika koji posluju u Crnoj Gori koje je, vidjećete, snažno isprepletano sa javnim zdravljem.

Stoga, pripremili smo 5 argumenata PROTIV zatvaranja ugostiteljskih objekata.

Krećemo od osnovnog argumenta IJZ za zatvaranje ugostiteljskih objekata: vlasti u drugim državama ponovo sprovode zatvaranje ugostiteljskih objekata, pa moramo i mi.

Primjenjivanje sistema copy-paste rješenja jednostavno nije dobro iz razloga što svaka država ima svoje specifičnosti koje, ukoliko se ne sagledaju u ukupnom kontekstu, mogu dovesti do dugoročno tragičnih ekonomskih posljedica.

Evo samo jedne naše specifičnosti: prema podacima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja za Crnu Goru, u našoj državi u ovoj grani privrede je vezano čak 66.0000 radnih mjesta, što čini POLOVINU radnih mjesta u privatnom sektoru! Najveći broj ovih radnih mjesta vezano je za sektor ugostiteljstva.

Dodamo li ovom podatku da veliki broj ljudi u ovom sektoru rade na crno (neformalni rad), nadamo se da razumijete zašto primjenjivanje sistema copy-paste, bez sagledavanja efekta mjere zatvaranja na ukupno EKONOMSKO zdravlje Crne Gore, nije dobar pristup.

Tu dolazimo do drugog argumenta: većina ugostitelja pošteno i časno obavlja svoju privrednu djelatnost, pridržava se svih mjera IJZ, plaća poreze i da budemo otvoreni – jedva krpi kraj s krajem od marta ove godine.

Još jedno zatvaranje bi zadalo konačni udarac većini ugostitelja koji će, sasvim je sigurno, zatvoriti kompanije, otpustiti radnike i uvesti firme u stečaj. Ako se zatvore ugostiteljski objekti po drugi put u 6 mjeseci, preko noći će se stvoriti armija nezaposlenih ljudi koji ne mogu tako jednostvano naći posao; iz pozicije onih koji pune budžet, preko noći će postati ljudi koji prazne budžet (zavisiće od zaista bijednih naknada za nezaposlenost), što će u konačnom stvoriti dodatni pritisak na javne finansije.

Nadovezujući se na prethodno, evo i trećeg argumenta: kada se zatvore ugostiljeski objekti, prihodi centralnog ali i lokalnih budžeta biće manji što u svojoj konačnici znači neminovno SMANJENJE plata i penzija koje se finansiraju iz budžeta. Smanjenje plata i penzija je stoga NEMINOVNO u slučaju zatvaranja ugostiteljskih objekata; obzirom da je Crna Gora visoko zadužena država (javni dug već sad iznosi 90% BDP-a sa tendencijom rasta) te nema odakle finansirati isti nivo izdataka za plate
i penzije jer će se budžet – dramatično slabije puniti. Sve će to dovesti do dodatnog urušavanja ionako niskog životnog standarda stanovništva; mnogi ljudi će preko noći “skliznuti” u siromaštvo.

Četvrto, druge države mnogo izdašnije subvencioniraju ugrožene djelatnosti od naših 222 eura, koliko iznosi maksimalna mjesečna subvencija po radniku u Crnoj Gori. Dodajmo i to da u drugim državama, veliki broj ljudi radi u drugim privrednim granama koje se mogu lakše prilagoditi novonastalim promjenama, pa udar na EKONOMSKO zdravlje države nije tako izraženo kao u Crnoj Gori.

Peto, pojava COVID19 stvorila je psihičke probleme pojedincima koji će pak ostaviti trajne posljedice po društvo u cjelini. Prema relevantnim izvještajima, raste nasilje u porodici (posebno prema ženama i djeci) dok se društvo još intenzivnije raslojava na štetu siromašnih građana.

Na kraju, podvlačimo još jednom, razumijemo brigu svih aktera za zaštitu javnog zdravlja.

Potpuno podržavamo DRAKONSKO kažnjavanje svih onih koji se ne pridržavaju propisanih mjera. Stoga, nadamo se da smo dali doprinos argumentovanoj raspravi za donošenje važnih odluka koji će u velikoj mjeri oblikovati našu blisku budućnost.

(Izvor: Fidelity consulting)