U strahu su velike oči: Crnogorska vlast zabranjuje Lavrovu da preleti preko Crne Gore, a ne smiju da zaplijene imovinu ruskih tajkuna

Nakon nekoliko dana od odluke Ministarstva vanjskih poslova Ranka Krivokapića da zabrani ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu prelet preko Crne Gore kako bi ostvario posjetu Srbiji, tenzije se i dalje ne stišavaju. Sa jedne strane se ova odluka oštro kritikuje kao otvoreno antiruska dok pojedinci pokušavaju da opravdaju ovaj čin kao nešto što se moralo sprovesti u djelo.

Naš portal je ranije pisao o pogubnosti ove odluke, gdje se Crna Gora predstavila i Zapadnom i Istočnom svijetu kao zapadna „kmet država“ koja postoji samo kao alat za provokacije upućene Ruskoj federaciji. Nedugo nakon što je Lavrov trebao da posjeti Srbiju on se zaputio u Tursku i sastao se sa visokim zvaničnicima Turske vlade kako bi pregovarali o sigurnom transportu žita. Dakle sa visokim zvaničnicima jedne NATO zemlje se Lavrov može sastajati, i to u toj zemlji, a preko Crne Gore nije mogao ni da preleti.

Svakako, postavlja se pitanje, da li nova vlada Crne Gore, kad već ovako oštro nastupa prema svojim nekadašnjim partnerima i gdje „štene medvjedu pokazuje zube“, interesantno bi bilo vidjeti da li nova 43. Vlada Crne Gore smije da zaplijeni imovinu ruskih tajkuna koju oni svakako imaju u Crnoj Gori?

Javna je tajna da su Rusi Crnoj Gori donijeli nezavisnost, ulažući velike količine novca. Renomirani analitičari sa Balkana govore da je tadašnji crnogorski režim imao povlastice isplate u kešu, kako bi se obezbijedila crnogorska nezavisnost. Samim tim, Rusi su za sebe obezbijedili nova Kajmanska ostrva odnosno državu preko koje bi svoj novac mogli da uvlače u legalne tokove. Tim novcem su, kako javnost spekuliše, kupovane nekretnine uglavnom u primorskim zemljama, kao i na crnogorskom priobalju.

Postavlja se pitanje, da li sad Ranko Krivokapić nakon što je samovoljno odlučio da svom nekadašnjem dobrom prijatelju Sergeju Lavrovu zabrani prelet preko Crne Gore pokrene pitanje na sjednici vlade o zaplijeni ruskih nekretnina i imovine, kao što su to uradile i ostale zemlje Zapada, kom Krivokapić toliko teži? Da li bi Krivokapić smio da kontrira svojim nekadašnjim dobrim partnerima sa Istoka, kao i svojim kolegama iz sestrinske partije, konkretnije govoreći o Milanu Roćenu, poslednjem „Staljinovom brku na Balkanu“? Izuzmimo činjenicu da je obrijao brkove nakon što je Crna Gora ušla u NATO pakt, nadimak je ipak ostao…

Kako bi onda reagovao Oleg Deripaska, stari Roćenov „podrug“ ako bi Ranko krenuo u takve mjere? Basta li to Krivokapiću? Ipak, teško… Populizam je populizam.