U Sarajevu osvanuo spomenik „bosanskom vladaru“ Tvrtku, kao uporište lažnog identiteta

Monument kralju Stefanu Tvrtku Kotromaniću, koji je tokom noći postavljen u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva BiH, i to bez odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, još više je podigao međunacionalne tenzije. Na postamentu piše da je riječ o bosanskom suverenu, a ovo svojatanje srpskog vladara u Banjaluci je protumačeno kao nasilan pokušaj prekrajanja istorije.

Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da je postavljanje spomenika krađa srpskog istorijskog identiteta.

– Kada neko nešto radi noću, onda to liči na lopovluk. Ovo pokazuje kolika je njihova nemoć. Tvrtko je bio pripadnik loze Nemanjića i imenovan je u skladu s tim, ustoličen u manastiru Mileševa koji i sada postoji – rekao je Dodik.

On je podsjetio da u vrijeme Tvrtka nije bilo muslimana na prostoru BiH, nego su postojali Srbi.

– Bosna je tada bila dio pojma koji se odnosi na daleko manju teritoriju nego što je danas BiH. Tvrtko je bio kralj Srba, a indikativno je da članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nisu donijeli odluku o spomeniku i riječ je o političkoj provokaciji – kazao je Dodik, navodeći da BiH ne postoji 1.000 godina, nego od Dejtonskog sporazuma uz ogromne napore SAD i Velike Britanije da bude održana. Predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić izjavio je da nema bosanskih kraljeva i da je to velika laž i pokušaj prekrajanja istorije i stvaranja lažnog uporišta za identitet.

– Ali imaju srpski kraljevi od Kotromanića do Nemanjića i oni su bili kraljevi Bosne. Ako ćemo biti baš do kraja iskreni da kažemo da ima jedan austrijski kralj koji je bio kralj Bosne, ali bosanskih kraljeva nema – rekao je Stevandić.

Spomenik kralju Tvrtku postavljen je u Sarajevu na inicijativu gradonačelnice Benjamine Karić, koja se na društvenim mrežama pohvalila slikom ispred obelježja. Montažu usred noći opravdala željom da se ne ometa saobraćaj i dnevne aktivnosti građana. Ona je poručila, uz navode da je „BiH zemlja tisućoljetna“ da su podizanjem spomenika „barem djelom, ispravili sjenu koja je pokušajima revizionizma bačena na ovo vrhunsko umjetničko djelo“.

– Srećna sam što smo uspjeli u naumu da na ovakav način odamo počast velikanu naše istorije, srednjovjekovne tradicije, vrijednog nasljeđa ove zemlje i svih Bosanaca i Hercegovaca – navela je Karićeva.

Na ovakve poruke stigao je oštar odgovor iz Banjaluke.

– Ispravićemo nepravdu koju je načinilo Sarajevo. Prisvajanjem srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka Kotromanića, gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevnopolitičkih poena dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine – poručio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

On ističe da je Tvrtko Kotromanić bio hrišćanski vladar sa zvaničnom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa nad moštima Svetog Save što je istorijska činjenica.

– Nastavljajući praksu prekrajanja istorije putem spomenika, političko Sarajevo svjesno izbacuje puni naziv titule kralja Tvrtka, ne navodeći narod i ostale zemlje kojima je vladao svesno zbunjuje javnost u cilju političke propagande. Grad Banjaluka će još ove godine pokrenuti proces izgradnje spomenika banu Kulinu i kralju Tvrtku u cilju odbrane istine i zahvalnosti koju srpski narod gaji prema svojim vladarima srednjeg vijeka.

Istoričar Svjetlana Samardžija kaže da bi spomenična skulptura kralja Tvrtka u Sarajevu, kada bi se vrjednovala istorijska tačnost i izvori prvog reda, bez politizacije istorijskih činjenica, krađe i falsifikovanja, značila da se srpski srednjovjekovni vladar vratio u svoju zemlju i da pamćenje na njega označava pamćenje na cjelokupnu srpsku istoriju.

Ona je pojasnila da činjenica da je Tvrtko nosio Nemanjićko titularno ime Stefan nakon krunisanja na Mitrovdan 1377. godine govori mnogo, te da djeluju pomalo i smiješne tvrdnje da je to ime uzeto, jer je on vladao dijelom teritorija koje su nekada pripadale Nemanjićima, dok je mnogo verovatnije da je to uradio jer je kognatski pripadao dinastiji Nemanjić, jer mu je baka Jelisaveta bila kćerka kralja Stefana Dragutina.

Osvrćući se na istorijske činjenice, Samardžija je napomenula da su svih njegovih osam naslednika sebi dodavali ime Stefan, baš kao što je to bio slučaj i u Raškoj.

Ona je naglasila da je zbog krađe srpske srednjovekovne istorije potrebno adekvatno odgovoriti, te zahtijevati da na spomeničnoj skulpturi kralja Stefana Tvrtka stoji njegova puna titula koju je on jasno isticao – „Stefan, Božijom milošću, kralj Srba, Bosne, Primorja i Zapadnih strana“.

NA VAJARSKOM DjELU NEMA SIMBOLA KOJI SUVERENA DIREKTNO VEŽU ZA HRIŠĆANSTVO I SRBIJU: ZABORAVILI KRST I DVOGLAVOG ORLA

Postavljanjem spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu prestonica muslimansko-hrvatske federacije je odala počast srpskom pravoslavnom vladaru. Ipak na vajarskom djelu nisu prikazani krst i pečat sa srpskim dvoglavim orlom koga je Tvrtko preuzeo posle krunisanja u Mileševi. Kotromanić je bio vladar ugarske banovine Bosne, nekadašnjeg djela „Krštene Srbije“ koju je u 12. vijeku osvojilo Ugarsko kraljevstvo. Zahvaljujući građanskom ratu posle Dušanove smrti, on je u koaliciji sa knezom Lazarom (i uz pomoć ugarskog kralja Sigismunda Luksemburškog) pobijedio moćnog Nikolu Altomanovića i zaposeo deo Srbije. Koristeći nestabilnost u Ugarskoj odlučio je da Bosnu nazove državom, a sebe kraljem, pozivajući se na rodbinske veze sa Nemanjićima, tvrdeći da mu  je baba bila kći kralja Dragutina. Odabrao je da bude krunisan u manastiru Mileševi, centru svjetosavskog kulta, koji se nalazio na teritoriji pod njegovom kontrolom.

Akademik Nikola Radojčić je objasnio srednjovjekovni izraz da se ban Tvrtko u Mileševi krunisao „sugubom“, dvostrukom, krunom: morao je da uzme staru i priznatu srpsku nemanjićku krunu, da bi na njoj utemeljio pravo na novu, kotromanićku. B. S

(novosti.rs)