U Njemačkoj dramatično: Više od hiljadu kompanija odlazi u stečaj
To što je u Njemačkoj u junu zabiljleženo za pedeset odsto više stečaja nego prije godinu dana pokazatelj je usporavanja njene privrede i to na duže staze, u narednih 10-15 godina. Sa modelom privrednog razvoja kakav je imala je završeno, kaže za Sputnjik ekonomista, dr Bojan Dimitrijević.
Velika njemačka kompanija, Stojler koja se ovih dana našla u stečaju, samo je jedna od 1050 sa takvom sudbinom. Institut za ekonomska istraživanja iz Halea saopštio je da je broj stečaja u junu u Njemačkoj u odnosu na isti mjesec prošle godine porastao za 48 posto.
Razlog tome, kako su objasnili, je nedavni rast kamatnih stopa kojima se Evropska centralna banka (ECB) brani od visoke inflacije u evrozoni. Posebno je, navode, dramatična situacija u građevinarstvu gdje se otkazuju građevinski projekti koji su preskupi investitorima.
Privreda i dalje u minusu
Njemačka, koja je i zvanično u recesiji pošto je njena privreda bila u minusu u dva uzastopna kvartala, u maju je, mimo predviđanja, opet ostala u minusu. Proizvodnja je opala za 0,2 odsto u odnosu na april, pošto je pad u farmaceutskoj industriji bio veći od rasta u automobilskoj, navela je kancelarija za statistiku iz Visbadena.
Dimitrijević smatra da je samo djelimično tačno objašnjenje da su razlog za stečajeve visoke kamate kojima se Evropska centralna banka brani od visoke inflacije, koje su poskupjele proizvodnju.
Kada idete u stečaj to je, objašnjava on, po pravilu posledica rasta troškova, a oni, kako objašnjava, rastu sa dvije strane – raste kamatna stopa, pa rastu troškovi zaduživanja i rastu troškovi energenata i inputa koji se koriste u proizvodnji. Pritom su najznačajniji uzrok rasta troškova energetski udari koji nastaju kao posledica rasta cijena struje, gasa, uglja, nafte, ističe sagovornik portala sputink.
Bolan raskid sa Rusijom
Ovaj ekonomista ukazuje na to da stečaj ne znači i definitivno zatvaranje firme, već da je ona u ekonomskim problema, da radi sa gubitkom, što može da prevaziđe kroz organizacionu, finansijsku, tehnološku konsolidaciju. U svakom slučaju, može da vodi u uspješnu reorganizaciju, ili u ekonomski krah, odnosno u bankrot, ističe on, ocijenivši da je veliki rast stečajeva u Njemačkoj pokazatelj dvije stvari.
Prvo, Njemačka je, kaže Dimitrijević, očigledno na granici recesije i svakako je u znatno usporenoj privrednoj aktivnosti. Drugo, to pokazuje da postoje značajne posledice sukoba u Ukrajini. Njemačka je bila industrijski i ekonomski najrazvijenija zemlja EU, a model razvoja u dobroj mjeri se zasnivao na jeftinom gasu i jeftinim energentima iz Rusije.
Završena etapa njemačke moći
„Ta etapa je sada završena. Prosto ne vidim kako Njemačka može u nekom narednom periodu da nadomjesti taj nedostatak jeftinih energenata iz Rusije. To što je bila jedna od glavnih komparativnih prednosti Njemačke u smislu niskih troškova i samim tim konkurentskog, jeftinijeg, kvalitetnog izvoza sada nestaje“, navodi nekadašnji profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Uz to se, kako dodaje, komplikuje saradnja sa Kinom gde je njemački izvoz bio vrijedan milijarde dolara.
„U narednih 10-15 godina Njemačka ne može da se izvuče i da računa na neki ozbiljniji rast, jer vi jeftinije energente i značajno izvozno tržište ne možete da promijenite preko noći. Novi model razvoja i nove ideje, nova organizacija proizvodnje i izvozne aktivnosti traže vrijeme. Znači u narednih 10-15 godina valja očekivati niže stope rasta u Njemačkoj, a i samim tim i u dobrom dijelu Evropske unije“, ocjena je Dimitrijevića.
On smatra da će tokom sledeće godine inflacija da uspori, da ona neće značajnije dugoročno da pogodi njemačku privredu, ali da joj to neće biti od presudne pomoći.
I narednih 20 godina
„Faktori koji će smanjiti konkurentnost njemačke privrede i koji sada traže novi model razvoja će sada ostati na sceni 20 godina. A kamatne stope mogu da se mijenjaju iz mjeseca u mesec. Ja očekujem da će već tokom sledeće godine inflacija biti potpuno pod kontrolom pa samim tim neće biti nekog dodatnog rasta kamatnih stopa. Tako da će taj faktor relativno brzo proći, ali će problemi strukturne prirode vezani za energente, gorivo i za troškove ostati u dužem vremenskom periodu, ukoliko se ne desi neko čudo pa za dvije-tri godine rat u Ukrajini stane i odnosi normalizuju kao da ništa nije ni bilo“, uvjeren je Dimitrijević.
On nema dilemu da bi baš to za Njemačku bilo najbolje, ali i dodaje da to ipak nije realno očekivati.
(Izvor: sputinkportal.rs)