U martu zabilježen novi globalni toplotni rekord
Svijet je iskusio najtopliji mart u istoriji, dok su temperature površine mora, takođe, dosegle novi maksimum, prema mjerenjima Evropske agencije za praćenje klime.
Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S) objavila je u utorak da je prosječna temperatura u martu iznosila 14,14 stepeni Celzijusa, premašivši prethodni rekord iz 2016. za desetinu stepena. Taj mjesec je, takođe, bio 1,68 stepeni Celzijusa topliji od prosječnog marta između 1850. i 1900. godine, referentnog perioda za predindustrijsko doba.
Ogromni dijelovi planete od dijelova Afrike do Grenlanda i Južne Amerike do Antarktika zabilježili su nadprosječne temperature tokom mjeseca.
Nije zabilježen samo 10. uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplotni rekord, već je registrovan i najtopliji 12-mjesečni period koji je ikad zabilježen, sa 1,58 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.
Primarni uzrok vrućine bile su emisije stakleničkih plinova potaknute ljudskom aktivnošću, navodi C3S.
“To je dugoročni trend sa izuzetnim rekordima koji nas veoma brine”, rekla je zamjenica direktora C3S-a Samanta Burges.
“Kada vidimo ovakve rekorde – iz mjeseca u mjesec – to nam stvarno pokazuje da se naša klima mijenja, brzo se mijenja”, dodala je.
Iako temperature ne znače da je prekoračena granica od 1,5 stepeni Celzijusa, koju su svjetski čelnici dogovorili u Parizu 2015, “stvarnost je da smo izuzetno blizu i da smo već na posuđenom vremenu”, dodala je Burgess.
Već je 2023. bila najtoplija godina na planeti prema svjetskim rekordima koji sežu do 1850. godine.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija (IPCC) upozorio je da će svijet vjerovatno preći prag od 1,5 stepeni Celzijusa početkom 2030-ih. Cilj se mjeri decenijama, a ne pojedinačnim godinama.
Toplije more, divlje vrijeme
Okeani, takođe, u martu biježe novi globalni rekord površinske temperature, iako je El Ninjo, klimatski fenomen koji zagrijava centralni Pacifik i mijenja globalne vremenske obrasce, počeo jenjavati.
Globalna temperatura površine mora iznosila je prosječno 21,07 stepena Celzijusa tokom marta, što je najviša zabilježena mjesečna vrijednost i malo viša od one zabilježene u februaru, navodi C3S.
Okeani prekrivaju 70 posto planete i pomažu u održavanju klime prihvatljivom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline koja nastaje emisijom ugljen-dioksida i metana koji nastaju izgaranjem ugljena, nafte i prirodnog plina.
“Putanja se neće promijeniti sve dok koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi ne prestanu rasti”, izjavila je Jennifer Francis, naučnica Centra za istraživanje klime Woodwell za informativnu agenciju Associated Press, “što znači da moramo prestati da sagorijevamo fosilna goriva, zaustavimo krčenje šuma i više uzgajamo hranu na održiv način što je prije moguće”.
Toplija mora proizvode više vlage u atmosferi, što dovodi do sve nestalnijeg vremena, uključujući jake vjetrove i obilne kiše.
Rusija se trenutno muči s nekim od najgorih poplava u decenijama, dok su dijelovi Australije, Brazila i Francuske, također, doživjeli izuzetno kišovit mart.
Toplija mora, takođe, povećavaju opasnost od masovnog izbjeljivanja korala, a pomorski naučnici su prošlog mjeseca upozorili da se masovno izbjeljivanje već odvija na južnoj hemisferi i moglo bi biti najgore u istoriji planete.
(Al Jazeera, agencije)