U doba korone zvanično 10.000 ljudi ostalo bez posla

Od početka aprila prošle godine, kada je počeo uticaj epidemije koronavirusa na crnogorsku ekonomiju, do kraja aprila ove godine bez posla je ostalo oko deset hiljada radnika, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje iz mjesečnih biltena.

Najveći broj prestanka radnih odnosa, od ukupno 10.441, odnosi se na istek ugovora o radu na određeno vrijeme, a takvih slučajeva zabilježeno je 8.506. To je 81 odsto od ukupnog broja razloga za prestanak radnog odnosa kojih zvanično ima 13.

Iz Zavoda pojašnjavaju da se ove brojke odnose na one koji se nakon prestanka radnog odnosa po nekom od ovih razloga jave na njihovu evidenciju i u prijavnom listuću navedu ove podatke. Kako kažu, većina to i uradi zbog dobijanja naknade za nezaposlene ili pomoći koje su preko Zavoda dijeljene u sklopu ekonomskih mjera protiv krize izazvane pandemijom. Takođe, moguće da je ukupan broj gubitka radnog odnosa i manji od ovog, jer je, s obzirom na glavni razlog raskida isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, jedna osoba mogla imati više raskida mjesečnih ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ovi podaci odudaraju od onih koji se dobiju upoređivanjem ukupnog broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda, kojih je na kraju marta prošle godine bilo 35,5 hiljada, a na kraju aprila ove godine 56,4 hiljade. Rast broja nezaposlenih je duplo veći od onih koji su u istom periodu zvanično dobili otkaz ili raskid radnog odnosa. Ta razlika je nastala jer su se u međuvremenu na evidenciju biroa prijavljivali i oni koji su radili u sivoj zoni, pa su ostali bez posla, kao i oni koji imaju neke druge prihode ili ih neko izdržava, ali su se prijavili Zavodu kako bi dobili naknadu ili pomoć koja je dijeljena u proteklih godinu dana.

Drugi razlog po brojnosti za prestanak radnog odnosa bio je zaključivanje sporazuma između poslodavca i radnika o prestanku radnog odnosa, a takvih slučajeva od početka aprila prošle godine do kraja aprila ove godine bilo je 541. To je 5,1 odsto od ukupnog broja svih razloga za prestanak radnog odnosa.

Zbog stečaja, likvidacije ili drugog prestanka rada poslodavca, došlo je do prekida radnog odnosa u 481 slučaju, što je 4,6 odsto od ukupnog broja svih razloga. Većina od ovih prijava prestanka radnog odnosa (255 slučajeva) desila se krajem marta i u aprilu ove godine kada je u stečaj otišao “Montenegro erlajns”, koja je i jedina veća kompanija u periodu krize koja je na takav način okončala svoje poslovanje. Ovo pokazuje i da je mali broj poslodavaca okončao rad u periodu krize, već da im je najjednostavniji način za smanjenje troškova bilo da sačekaju da njihovim radnicima istekne ugovor o radu na određeno, što se najčešće odnosi na period od jednog do tri mjeseca.

Za drugih oko 900 prestanaka radnog odnosa navedeni su neki od preostalih deset razloga sa liste, kao što su izrečena mjera prestanka radnog odnosa zbog povrede radnih dužnosti i obaveza, neopravdan izostanak sa posla, jednostran raskid ugovora od zaposlenog…

Najviše prestanaka radnog odnosa bilo je u julu prošle godine 1.403, od čega je istek ugovora o radu na određeno bio razlog u 1.239 slučajeva, 49 radnih odnosa je prekinuto sporazumom, 19 zbog stečaja, likvidacije ili drugog prestanka rada poslodavca,… U julu 2019. bilo je svega 285 prekida radnog odnosa, od čega je za 233 razlog bio istek rada na određeno vrijeme.

Broj radnika smanjen zbog manjeg angažovanja stranaca

Broj zaposlenih na kraju marta prošle godine iznosio je 187 hiljada, dok je na kraju aprila ove godine pao na 153 hiljada, ova razlika od 34 hiljade je takođe značajno veća od onih koji su zvanično dobili otkaz.

Ova razlika nastala je najvećim dijelom zbog toga što u proteklom periodu nijesu zapošljavani strani radnici ili je ta brojka bila znatno niža od uobičajne. Kvota za strane radnike prije krize iznosila je 20,5 hiljada godišnje.

Od izbijanja krize, naročito u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, strani radnici nijesu bili potrebni jer nije bilo posla zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti dolaska turista, tako da ih poslodavci jednostavno nijesu angažovali. Kako se i oni broje u zaposlene, to je uticalo na pad ukupnog broja radnika za veći broj od onih koji su zvanično dobili otkaz.

(Vijesti)