U Crnoj Gori svake godine sve manje učenika u gimnazijama
U Crnoj Gori je svake godine evidentno opadanje broja učenika u gimnazijama. Da se sve manji broj svršenih osnovaca opredjeljuje za gimnazijske klupe, svjedoči i podatak da je broj učenika u gimnazijskim školama spao na 30 odsto od ukupne srednjoškolske populacije, navodi u dokumentu objavljenom na Vladinom sajtu, piše Portal RTCG.
Dokument sadrži predloge i sugestije profesora iz više crnogorskih srednjih škola na Nacrt programa razvoja opšteg srednjeg obrazovanja.
Javna rasprava je trajala 20 dana, a predlozi, sugestije i komentari dostavljali su se Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Podatak o rapidnom opadanju broja učenika u gimnazijama predstavila je profesorica Gimnazije “Tanasije Pejović” u Pljevljima Ljiljana Bajčetić.
“U Crnoj Gori broj učenika u gimnazijama je na 30 odsto od ukupne srednjoškolske popuIacije. U većini država Evropske unije taj procenat je oko 60 odsto. U Hrvatskoj, gdje je procenat gimnazijskih učenika 30 odsto, strategijom obrazovanja je predviđeno da se obuhvat poveća na 35 odsto. Dakle, iz perspektive budućeg ułaska Crne Gore u EU, neophodno je povećati broj učenika obuhvaćenih gimnazjskim obrazovanjem”, ukazala je ona.
Bajčetić je takođe predložila da treba preispitati uslove uslove, odnosno (minimalni broj bodova) za upis u gimnaziju i srednju stručnu školu, s obzirom da su svršeni srednjoškolci izjednačeni prilikom upisa na fakulete.
“Sugestija je ili da se smanji bodovna razlika smanjivanjem broja bodova za upis u gimnazije ili da se povećanje broja bodova za upis u srednje stručne četvorogodišnje škole. Iz razloga unapređenja kvaliteta i uspješnosti. Zagovornik sam opcije B, dakle povećanje broja bodova”, istakla je ona.
Smanjivanje ocjene iz vladanja postala formalnost
Bajčetić je Ministarstvu prosvjete takođe ukazala da je postojeći sistem vaspitnih mjera pokazuje kao neefikasan.
Profesorica, pak, tvrdi da je smanjivanje ocjene iz vladanja poprimilo formalni karakter, da ne djeluje svrsishodno i ne utiče suštinski na promjenu u ponašanju učenika.
“U posljednje vrijeme pojavili su se novi oblici nasilja koje Pravílnik ne prepoznaje, a neophodno ga je sankcionisati. Valja preporučiti i druge oblike vaspitnih mjera, kao što je društveno-korisni rad i slično”, kazala je ona.
Sadržaji u udžbenicima se ne podudaraju sa nastavnim planom
Iz Udruženja nastavnika fizike Crne Gore predlažu korekcija udžbenika i zbirki zadataka za gimnazije.
Navode da treba uvesti više eksperimentalnih i projektnih zadataka, zadataka za uvježbavanje sa tabelama i grafikonima, a valjalo bi, kako predlažu, dodati i zadatake tipa PISA zadataka.
“Primijećeno je da se neki sadržaji u udžbenicima i zbirkama za gimnaziju ne podudaraju sa nastavnim planovima i programima”, ukazuju iz ovog Udruženja.
Iz Udruženja su takođe primijetili da ima dosta grešakama u pojedinim udžbenicima i zbirkama zadataka.
“Spremni smo na saradnju u otklanjanju grešaka. Uvođenje PISA zadataka je neophodno za poboljšanje rezultata učenika na PISA testiranju”, naveli su oni.
Uvesti astronomiju kao predmet u školama
Udruženje profesora fizike takođe je predložio Ministarstvu da se astronomija uvede kao predmet u školama.
Pored tog predmeta, predlažu da se kao predmet izučava i astrofizika.
Ti predmeti bi se, po njihovoj zamisli, izučavali u trećem i četvrtom razredu opšte gimnazije i u dvojezičnim odjeljenjima, kao i u odjeljenjima matematićke gimnazije.
“Postoji velika zaintsresovanost učenika za izučavanje Astronomije još u osnovnoj školi. U pitanju su sadržaji interesantni za istraživanje, kao i pravljenje modela. Odsjek za fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu u tom pravcu pruža podršku nastavnicima gimnazije. Učenici gimnazije u Podgorici su prethodnih godina na međunarodnim takmičenjima iz astronomije i astrofizike ostavarili zapažene razultate. Ako želimo da nam se učenici bave naukom, možemo imati viziju u cilju unapređenja vaspitno-obrazovanog procesa”, predložili su iz Udruženja.
Dva pismena zadatka u toku sedmice treba preispitati
Dosta zanimljivih predloga stiglo je od profesora matematike. Oni su ukazali na brojne manjkavosti u samim nastavnim programima i planovima.
Profesor matematike Miomir Brajović smatra da treba preispitati trenutno ograničenje da u jednoj nedjelji mogu biti najviše dva pisana zadatka u jednom odjeljenju, a koja ne mogu biti istog dana.
“Po mom saznanju, u zemljama okruženja je ovaj broj veći”, kazao je on.
Njegov kolega Mato Kankaraš kritikovao je problematiku upisivanja u srednje škole sa neadekvatnim znanjem iz osnovne škole.
“To je svedeno isključivo na gimnaziju. Daleko bilo da mi je namjera da se ovim uvodi neki elitizam za gimnazijske dake, ali suštinski propusti u znanju se ne smiju tolerisati. Konketno kad je matematika u pitanju, često sam se susretao sa elementarnim neznanjem od geometrije i prostih jednačina, pa do običnih razlomaka i elementarne aritmetike. Kako ne postoji vremena za ponovno izučavanje elementarnih pojmova, efekat je usrednjavanje jedne čitave generacije, što je svima na štetu”, zaključio je on.
(RTCG)