U Crnoj Gori postoji pet puta više kladionica nego škola

U Crnoj Gori postoji pet puta više kladionica nego škola, a prema nedavnom istraživanju gotovo trećina crnogorskih učenika konzumira alkoholna pića. Po zvaničnim podacima, registrovano je preko 1.000 kladionica, od kojih su neke i u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova. Uz to, imamo 219 osnovnih i srednjih škola, od čega 19 škola sa samo jednim đakom. Čini se, kladionice i kafane na svakom koraku, a samo osam pozorišta i kulturnih centara. Prema procjenama inspekcije, samo u Podgorici ima oko 1. 300 ugostiteljskih objekata.

Sagovornici Portala RTCG kažu da sve to svjedoči o složenom stanju u crnogorskom društvu, te da država malo toga čini da spriječi da kocka i piće budu popularniji među učenicima od udžbenika i školskih časova. Ideja koju je plasirao Albanski forum, dio vladajuće koalicije o zabrani kladionica, još nije zaživjela, i ne zna se kada će doći na dnevni red.

Crnogorski 15-godišnjaci, inače, imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su nedavnog PISA testiranja.

Govoreći za naš portal, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji kaže da same kladionice nijesu prepreka za razvijanje obrazovnih i kulturnih institucija koje nedostaju.

„Ono što zabrinjava, a o čemu smo već pričali jeste blizina kladionica obrazovnim ustanovama to jest, nepoštovanje zakonske regulative koliko bi kladionice trebale da budu udaljene od škole“, navodi ona.

Objašnjava da djeca u zavisnosti od opštine u kojoj žive imaju jako malo, ili nemaju, institucije koje bi zadovoljile njihovu potrebu za razvojem, učenjem i obrazovanjem.

„S druge strane imamo mnogo kladionica, kafića i to jeste slika okruženja u kojem živimo“, ističe Žunjić.

Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka.

Direktor OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice Ljubo Ćeranić navodi da je zabrinjavajući podatak da je u našoj zemlji dostupnost, a i količina prostora gdje se nude igre na sreću, toliko naglašena u odnosu na obrazovanje i kulturološke programe koji treba da nam budu primarni u razvoju budućih naraštaja.

„Ako razmišljamo racionalno, konzumacija tih sadržaja koji oni nude stvar je izbora svakog pojedinca. Kao cjelokupno društvo smo zakazali, i zapravo dajemo negativan primjer omladini koja su, bezmalo, konzumenti istih“, kaže direktor.

Ćeranić naglašava važnost podizanja nivoa svijesti o važnosti obrazovanja i kulture u narednom periodu, kao i ulaganje.

Maturanti su u aprilu 2023. godine na mobilnoj aplikaciji Vajber razmjenjivali testove i rješenja ispitnih pitanja, nakon čega je tužilaštvo počelo da se bavi slučajem. Više od 500 maturanata iz Crne Gore je dva mjeseca kasnije diskvalifikovano na eksternom testu iz jednog od predmeta jer su, prema ocjeni Komisije Ispitnog centra, prepisivali.

Direktor OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice Zoran Đukić kaže za naš portal da pomenute brojke pokazuju šta je prioritet.

„Nadam se da će zaživjeti pravni sistem pri selekciji najboljih kadrova, zdrava konkurencija tržišta rada, širenje granica tržišta rada, te profit zdravog kapitala i drugo“, ističe Đukić.

Upkos opštim lošijim rezultatima, dio crnogorskih škola pokazao je rezultate iznad prosjeka OECD, pa slika o crnogorskom školstvu i nije sasvim sumorna.

Konsultant za međunarodne odnose Marko Begović kaže za RTCG da se radi o kompleksnom problemu koji je svojevrsna refleksija pravno-političkog i institucionalnog kapaciteta Crne Gore.

„Imajući u vidu da je priređivača igara na sreću, to jest, njihovih ekspozitura značajno više nego vaspitno-obrazovnih institucija, to dovoljno govori o stanju u crnogorskom društvu. Ovome bi trebalo dodati i činjenicu da je institucionalna kontrola nad priređivačima igrača na sreću u virtuelnom prostoru skoro nepostojeća, što nosi sa sobom ozbiljne bezbjednosne rizike. Rijetko se poštuje zakonski minimum o fizičkoj udaljenosti kladionica i povezanih igara na sreću od školskih ustanova, pa su djeca u kontinuitetu izložena negativnom uticaju sa nesagledivim posljedicama. Konkretno, prije par godine ADP Zid je informisao javnost da se blizu 70% mladih teritorije Podgorice kocka“, kazao je Begović.

Naglašava da je rasprostranjenost kockanja među mladima u direktnoj vezi sa urušenom obrazovnom politikom i sistemom koji postoji samo na papiru. Ističe da se nastavni planovi i programi, koji najčešće ne odražavaju mjere i potrebe učenika, uobičajeno i ne realizuju.

„Fokus je na ispunjavanju forme i prebacivanje odgovornosti na roditelje da organizovanjem vannastavnih aktivnosti djeci obezbijede osnovne uslove za adekvatno sazrijevanje. No, imajući u vidu složenu ekonomsku situaciju u dužem vremenskom periodu, većina roditelja nije u prilici da djeci obezbijedi minimum. Tom začaranom krugu bi trebalo pridodati loše rukovođenje Ministarstva finansija i nadležne uprave u kontinuitetu, koji izbjegavaju da urede ovu oblast na način što će bitno ograničiti priređivače igara na sreću, ali ne i onemogućiti njihov rad“, kazao je Begović.

Takođe, Begović ističe da Crna Gora nije pristupila ključnim konvencijama o namještanju sportskih rezultata uz višegodišnja upozorenja iz Komiteta Monival Savjeta Evrope ali i Radne grupe FATF G20, što dovoljno govori o slabostima sistema javne uprave, pa je pred novom vladom ozbiljan izazov da isporuči konkretne rezultate.