„U Botunu ostao ko je morao“

Bazeni crvenog mulja, koji predstavlja otpad iz Kombinata aluminijuma, smješteni su više od pet decenija u naselju Botun nadomak Podgorice. Mnogi su se zbog crvene prašine iselili, a oni koji su ostali muče se posebno u vjetrovitim danima.

Na voćkama i usjevima crveni prah, a ista slika i na prozorima kuće. Tako u ovim vjetrovitim danima izgleda život mještana sela Botun u blizini bazena crvenog mulja. I ne samo ovih dana, već decenijama.

Mještanin Radoslav Terzić kaže da ako su koncentracije zatrovanosti do 150 puta više što se tiče zemljišta, vazduh je juče bio sigurno i 250 puta.

„To su neka stara mjerenja, onda što da vam kažem, klasičan primjer jednog genocidnog odnosa države prema ovom kraju. Ostao je samo ko je morao“, kazao Terzić, a prenosi RTCG.

Preko 25 porodica ispod samog bazena je, uz naknadu, napustilo domove, a ruševine opominju da život tu nije bio moguć. A oni koji su ostali ne mogu da obrađuju zemljište.

„Ostao sam bez voćarstva, vinogradarstva, bez poljoprivrede, mini farmu sam imao sa tri grla. Svi su oni zaradili flurozu zubne gleđi zahvaljujući ispaši ispod bazena KAP-a, a to prouzrokuju teški metali“, rekao je Terzić.

A metali koji se deponuju u bazene su industrijski otpad, koji nastaje preradom alumunijuma u KAP-u. Za više od pet decenija deponovano je, prema procjenama stručnjaka, skoro osam miliona tona otpada.

U Agenciji za zaštitu životne sredine svjesni su opasnosti ove crne ekološke tačke, a evo šta će uraditi da je saniraju.

Gordana Đukanović ispred Agencije za zaštititu životne sredine kaže da će orošavanje, odnosno kvašenje bazena, biti preventivna mjera.

„Tu će biti hidroinženjeri, geolozi i projektanti. Na osnovu projekta koji uradi ovlašćena institucija vidjećemo da li će biti potrebno da se izrade novi bunari ili da se koriste postojeći. Postaviće se potrebna instalacija po obodu bazena, tako da je poenta da se djeluje preventivno“, rekla je Đukanović.