U Beogradu otvorena Spomen-soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995.
U centru Beograda danas je otvorena Spomen-soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995 godine, a prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Srbije oko 1.600 osoba se i posle 30 godina vode kao nestale.
Otvaranju su prisustvovali ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Darija Kisić Tepavčević i predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović koji su saglasni u ocjeni da ta soba ispunjena emocijama bola i patnje, još jednom podsjeća na sva stradanja i egzodus koji su Srbi protjerani sa svojih ognjišta doživjeli od ’91. do ’95.
Kisić Tepavčević je obraćajući se porodicama Udruženja „Suza“ navela da se osim bola i patnje koje se osjećaju u spomen sobi osjeća i njihova hrabrost i istrajnost da istraju u borbi dok i poslednja osoba koja se vodi kao nestala ne bude pronađena.
-Prošlo je više od 30 godina od prvih stradanja i nestalih lica na prostoru bivše Jugoslavije i nažalost mnoga pitanja ostala su i dalje neriješena-kazala je Kisić Tepavčević.
Prema njenim riječima, u toku je izrada nacrta zakona da se i pravnim aktom reguliše to, kako je navela, izuzetno važno pitanje za našu zemlju.
Predsjednik Komisije Veljko Odalović kazao je da se prema podacima koje posjeduje 396 naših državljana – nastradalih vojnika i dalje vode kao nestali, kao i 593 osobe čiji su nestanak prijavile porodice koje su izbjegle i utočište našle u Srbiji i 684 osobe sa operativne liste koje su stradale u raznim kolonama, čija sudbina nije poznata, a nisu u zvaničnoj evidenciji.
-To govori o obimu i težini zločina i stradanja- kazao je Odalović i istakao da Komisija Vlade Srbije svoje obaveze, koje Hrvatska zloupotrebljava u svojim izjavama politizujući ih, redovno izvršava.
Kada je u pitanju srpska strana, Odalović kaže da u ovom trenutku imaju zahteve usmerene ka Hrvatskoj i da i dalje insistiraju da se završe iskopavanja na poznatim grobnim mjestima, kojih je 36, kao i da se razriješi sudbina i da odgovor na pitanje čija su tijela u mrtvačnicama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, gdje se nalazi nih 878.
Dodaje da su sigurni da je polovina njih u mrtvačnicama izvesno sa lokacija gde su ekshumirani Srbi, a koji nisu identifikovani.
Takođe, Komisija insistira i da se da odgovor šta je sa sudbinom vojnika koji su stradali u Bjelovarskoj kasarni, šta je sa onima koji su bili u zloglasnom logoru – mučilištu “Lori“, koji nisu pronađeni, čija sudbina nije poznata.
-Više od godinu i po dana je prošlo od poslednje ekshumacije koja je rađena u Hrvatskoj, uvažavamo da je bio zemljotres, posledice koje su nastale, ali predugo je to da bi porodice mogle da čekaju i da ne znaju šta je sa njihovim najmilijima, za koje sam siguran da mogu biti identifikovani-kazao je Odalović.