Premijer Poljske Donald Tusk saopštio je da će u Varšavi biti podignut Zid sjećanja sa imenima svih ekshumiranih žrtava koje su od 1943. do 1945. godine pogubili odredi Ukrajinske ustaničke armije (UPA) tokom etničkog čišćenja Poljaka, ali i Čeha i Jevreja iz Volinjske oblasti i Galicije.
– Evropa mira i uzajamnog poštovanja, Evropa pomirenja poslije Drugog svjetskog rata, postala je moguća zahvaljujući istini i nazivanju stvari pravim imenom. Ko želi da se pridruži toj zajednici mora da bude spreman na tu istinu – poručio je Tusk na društvenim mrežama.
Volinjski masakr, koji je kulminirao 11. jula 1943. godine koordinisanim napadom odreda UPA na Poljake u 150 sela, dok su u nedjelju ujutro bili na misi u crkvama, Tusk je nazvao genocidom koji su počinili ukrajinski nacionalisti.
– Pobijeni ne mogu da ostanu bezimeni, ne mogu da ne budu dostojanstveno sahranjeni. Sjećanje na njih je naš zajednički dug prema njihovim porodicama, narodu i poljskoj državi. Treba sačuvati sjećanje na svakog od njih, po imenu i prezimenu. Zato će u Varšavi biti podignut Zid sjećanja sa vječnom vatrom na kojem će stajati ime svake pronađene i identifikovane žrtve – rekao je Tusk.
Zid sjećanja biće spomenik za oko 100.000 poljskih civila koje su, prema procjenama poljskih istoričara, u etničkom čišćenju ubili pripadnici oružanog krila Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) pod vođstvom Stepana Bandere tokom posljednje tri ratne godine.
Ovaj potez predstavlja odgovor Poljske na, kako ocjenjuju u Varšavi, sve intenzivnije veličanje UPA i Banderinog pokreta u Ukrajini.
Od maja, kada je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odobrio da jedna vojna jedinica dobije ime po heroju UPA, odnosi između Poljske i Ukrajine dodatno su se zaoštrili i započeo je takozvani „rat ordenjem“.
Predsjednik Poljske Karol Navrocki oduzeo je Zelenskom Orden bijelog orla, dok nacionalističke političke snage u Poljskoj sve snažnije koriste antiukrajinsko raspoloženje, već viđeno u prethodnim izbornim kampanjama.
Ukrajina je odgovorila odlukom da osnuje Nacionalni panteon, u kojem će se naći Stepan Bandera i pojedini komandanti UPA.
– Sjećanje ne smije da bude sluga mržnje. Odgovor na nacionalizam ne može da bude još više nacionalizma. Sjećanje i istina moraju da nam pomognu da gradimo bolju budućnost bez mržnje i prezira – poručio je Tusk.
Poljska opozicija, kako radikalna tako i konzervativna, optužuje Tuskovu vladu da je previše popustljiva prema Ukrajini.
Oni traže čak i obustavu vojne pomoći Ukrajini, a sve češće ponavljaju tvrdnje da Poljska treba da blokira otvaranje pregovaračkih klastera Ukrajini u procesu pristupanja Evropskoj uniji, sve dok zvanični Kijev ne prizna da je Volinjski masakr bio genocid nad Poljacima.
– Danas imamo moralnu obavezu da u svim evropskim i svjetskim prijestonicama upozoravamo da se mora zaustaviti vaskrsavanje nacističke ideologije u Ukrajini. Ako neko danas njih naziva herojima, tu nema nikakve razlike – isto je kao kada bi neka vojna jedinica u Njemačkoj dobila ime Adolfa Hitlera – izjavio je kandidat za premijera iz redova stranke Pravo i pravda, Pšemislav Čarnek.
S druge strane, ukrajinski istoričari ne dijele stav svojih poljskih kolega. Oni govore o znatno manjem broju žrtava, procjenjujući da ih je bilo nekoliko desetina hiljada.
Takođe, saradnju pojedinih odreda UPA sa nacistima i učešće u ubijanju Jevreja tumače u kontekstu borbe za nezavisnost Ukrajine protiv Sovjeta, nacističke Njemačke i, djelimično, Poljske, koja je u pojedinim istorijskim periodima u Ukrajini takođe smatrana okupatorom.
U aktuelnom političkom sporu između dvije države, u ukrajinskim komentarima i izjavama zvaničnika sve češće se ističe da su današnjoj Ukrajini, koja se brani od ruske agresije, potrebni nacionalni mitovi i heroji, dok istorijska istina, kako navode, u ovom trenutku nije u prvom planu.
(Politika)
