Kada se prvi put u sezoni gricne sočna trešnja, omiljeno voće mnogima, nema osobe koja se ne obraduje ovom ukusu i na tren vrati u djetinjstvo.
Trešnja (Prunus avium) pripada velikoj podfamiliji Prunoideae, zajedno sa višnjom. Potpuno je pitoma i uzgaja se u voćnjacima širom svijeta, a postojbina joj je upravo naš prostor – Istočna Evropa i Mala Azija. Drvo trešnje raste na dobro osvijetljenim mjestima. Može da dosegne visinu od 30 metara i više. Prilikom branja ovog slatkog voća mora se biti vrlo oprezan jer su grane trešnje (kao i višnje) lako lomljive, posebno na račvanjima.
Ovo malo koštunjavo čudo prirode sadrži mnoštvo vitamina i minerala, a daje svega 63 kalorije u 100 grama.
Trešnja ima izuzetno mesnat i sladak plod, crvene i ružičaste boje, koji je odličan izvor kalijuma, gvožđa, cinka, bakra i mangana. Podsjetimo, kalijum je mineral koji je važan za pravilan rad srca i drži krvni pritisak na normali.
Trešnje obiluju i melatoninom, antioksidansom sa umirujućim efektom na neurone u mozgu, što pozitivno utiče na smanjenje nervoze, nesanice i glavobolje.
Preporuka je da se kupuju svježe trešnje i da se čuvaju u frižideru. Dobro ih je oprati neposredno prije konzumiranja. Trešnje se obično jedu same, u svježem stanju ili u voćnim salatama-koktelima uz breskvu, ananas, krušku i grožđe. Nije slučaj da se poput višanja koriste za pravljenje sokova i kolača, mada i od trešanja može da se napravi vrlo ukusan džem ili slatko. Trešnje su idealne za voćne užine u svježem stanju.
(CDM)
