Kineska obalna straža (CCG) objavila je snimak dramatičnog sukoba sa filipinskim vojnicima kod spornog grebena Renaj Đao u Južnom kineskom moru, poslije kojeg su Peking i Manila međusobno pozvali ambasadore na razgovor.
Dvije strane iznijele su potpuno suprotne verzije incidenta i međusobno se optužile za napad i opasnu provokaciju.
Na snimku se vide pripadnici filipinskih snaga raspoređeni u dva gumena čamca koji prilaze plovilu kineske obalne straže. Peking tvrdi da su Filipinci ignorisali više upozorenja, velikom brzinom prišli kineskom patrolnom brodu i pokušali da ga opkole i udare.
„Ignorišući ponovljena i jasna upozorenja kineske strane, filipinski gumeni čamci velikom brzinom su se na opasan način približili kineskom patrolnom brodu i pokušali da ga opkole i udare“, saopštila je Kineska obalna straža.
Peking tvrdi da su Filipinci napali veslima i motkama
Prema kineskoj verziji događaja, filipinsko osoblje je tokom konfrontacije koristilo vesla, duge motke i druge predmete, kojima je pokušalo da napadne pripadnike kineske obalne straže.
Peking navodi da je njegova strana odgovorila usmenim upozorenjima, manevrisanjem i drugim protivmjerama, tvrdeći da je sve vrijeme pokazivala maksimalnu uzdržanost.
„U skladu sa zakonom i propisima, kineska strana preduzela je mjere koje su uključivale usmena upozorenja, manevrisanje i odgovarajuće protivmjere, kako bi stabilizovala i kontrolisala situaciju na licu mjesta, uz maksimalnu uzdržanost i racionalnost. Poslije incidenta filipinska strana je iskrivila činjenice i lažno optužila kinesku stranu, predstavljajući pogrešno kao ispravno. Pozivamo Filipine da odmah prestanu sa kršenjem pravila, provokativnim akcijama i širenjem lažnih informacija“, saopštila je Kineska obalna straža.
Filipinska vojska kategorički je odbacila kinesku verziju, nazivajući je lažnom i obmanjujućom. Manila tvrdi da njeni pripadnici nisu započeli sukob i da su od kineskog čamca samo tražili da se udalji od filipinskog položaja.
Prema filipinskim tvrdnjama, kineski pripadnici su reagovali nasilno, više puta udarili jednog filipinskog mornara drvenom palicom u glavu i oštetili njegov gumeni čamac. Manila je navela da se procjenjuje težina povreda kako bi bilo odlučeno da li je potrebna medicinska evakuacija.
Kineska strana kasnije je saopštila da je iz humanitarnih razloga dozvolila prebacivanje povrijeđenog filipinskog vojnika manjim čamcima sa nasukanog ratnog broda BRP „Sijera Madre“, dok je CCG nadgledao čitavu operaciju.
Peking i Manila pozvali ambasadore
Kina je poslije incidenta pozvala filipinskog ambasadora u Pekingu i uložila oštar protest, optužujući Manilu da je prva izazvala sukob, a zatim pokušala da odgovornost prebaci na kinesku stranu.
„Filipinska strana je prva izazvala incident, a zatim iznijela protivoptužbe, iskrivila činjenice i pokrenula zlonamjernu propagandu“, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Filipinski predsjednik Ferdinand Markos Mlađi odgovorio je istom mjerom i pozvao kineskog ambasadora Đinga Ćuana na razgovor u Manili. Ovo je jedan od rijetkih slučajeva da dvije zemlje, uprkos učestalim pomorskim sukobima, gotovo istovremeno formalno pozovu ambasadore zbog istog incidenta,kako prenosi Informer.
Sukob se dogodio kod grebena koji Kina naziva Renaj Đao, Filipini Ajungin, a međunarodno je poznat kao Drugi Tomasov sprud. Na njemu se od 1999. godine nalazi namjerno nasukani filipinski ratni brod BRP „Sijera Madre“, na kojem je stalno raspoređen manji broj filipinskih vojnika.
Manila brod koristi kao vojnu ispostavu i dokaz svog prisustva na spornoj teritoriji, dok Peking zahtijeva njegovo uklanjanje i tvrdi da se nalazi u kineskim vodama. Kineski brodovi redovno pokušavaju da kontrolišu i blokiraju filipinske misije snabdijevanja posade na olupini, zbog čega na tom prostoru često dolazi do opasnih približavanja, sudara i upotrebe vodenih topova.
Jedno od najopasnijih žarišta u Aziji
Kina polaže pravo na gotovo čitavo Južno kinesko more, jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta. Njene teritorijalne pretenzije preklapaju se sa zahtjevima Filipina, Vijetnama, Malezije, Bruneja i Tajvana.
Međunarodni arbitražni sud u Hagu presudio je 2016. godine da kineski široki istorijski zahtjevi nemaju pravni osnov, ali je Peking odbacio odluku i nastavio da jača vojno i patrolno prisustvo u spornim vodama.
Najnoviji incident zato nije samo još jedan okršaj čamaca i patrola. Povrijeđeni vojnik, fizički obračun i međusobno pozivanje ambasadora pokazuju koliko brzo lokalna konfrontacija kod jednog grebena može da preraste u ozbiljnu krizu između Kine i Filipina.
