Tramp se ustrijemio na Kinu: Da li će Mask biti posrednik u odnosima dvije supersile?

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp šokirao je američku javnost i političke analitičare imenovanjem odlikovanog ratnog veterana i voditelja Foks Njuza (Fox News), Pita Hegseta, za budućeg ministra odbrane u svojoj novoj administraciji. Ono što ipak nije iznenađenje jeste Trampov geopolitički zaokret sa rata u Ukrajini ka potencijalnoj konfrontaciji s Kinom, što je zaključak većine analitičara na osnovu za sada imenovanih kadrova.

Mediji nijesu zamjerili Hegsetu na vojnom iskustvu, dvjema Bronzanim zvijezdama zarađenim u Avganistanu i Iraku i zalaganju za prava veterana. Međutim, istakli su da on nema političko iskustvo, tačnije da nije proveo decenije kao zakonodavac ili član administracije, što se smatra neophodnim za njegovu poziciju. CNN piše da Hegset predstavlja Trampovu želju za, prije svega, odanim kadrovima, ali i oličenje „autsajdera“ nalik samom bivšem i budućem šefu Bijele kuće, što uvažava i njegove i preferencije njegovih glasača, koji u velikoj većini odbacuju etabliranu „političku elitu“.

Hegset nema jake veze s Pentagonom, ali je tokom Trampovog prvog mandata bio glasni zastupnik pomilovanja ratnih veterana osuđenih za ratne zločine. Na primjer, Hegset je privukao Trampovu pažnju na slučaj iz 2019. godine koji je okončan potpunim pomilovanjem bivšeg potporučnika Prve armije Klinta Loransa i majora Metjua Golstejna, osuđenih za ratne zločine. Pored toga, vraćen je čin podoficiru Edvardu Galageru, koji mu je bio oduzet tokom krivičnog procesa za navodno ubistvo.

Pored pomilovanja, Hegset se zalagao i za produžavanje vojnog prisustva u Iraku i Avganistanu. Budući ministar odbrane takođe je poprilično elokventna medijska ličnost veoma oštrog jezika i potencijalno zapaljivih stavova, što se takođe može reći za Trampa. Iz tog razloga, Politico piše da bi njegovo saslušanje pred Kongresom, kad bude stupao na funkciju, moglo biti veoma zanimljivo TV gledaocima, jer je Hegset izverziran u diskusiji ne samo o nacionalnoj bezbjednosti, već i o „kulturološkom ratu“.

Tu se misli na njegovo oštro protivljenje tzv. „woke“ ideologiji promovisanja navodno marginalizovanih grupa na visoke pozicije kako bi se ispravila percipirana „istorijska nepravda“. Još jedan aspekt ove ideologije je tzv. DEI politika (raznolikost, jednakost i inkluzija) koju u SAD primjenjuju korporacije i državne institucije kako bi povećale broj zaposlenih i menadžera iz različitih etničkih grupa, religija, seksualnih orijentacija…

„Najgluplja fraza na planeti Zemlji je da je u vojsci naša raznolikost, naša snaga“, rekao je Hegset u podkastu ovog mjeseca, govoreći o politici Pentagona koja promoviše „marginalizovane grupe“.

Ovo imenovanje potvrđuje strahove nekih čelnika Pentagona i visokih vojnih oficira da bi se mogli naći na listi za čistku zbog promocije DEI politike u vojsci. Jedan od njih je, kako piše Politico, general Čarls Kventin Braun, predsjedavajući Združenog generalštaba.

„Prije svega, morate otpustiti predsjedavajućeg Združenog načelnika. Svaki general koji je bio umiješan, bilo koji general, admiral, šta god, koji je bio umiješan u bilo koje od DEI/woke snja mora da leti,“ rekao je Hegset kada ga je voditelj podkasta Šon Rajan pitao o reformi vojske.

Hegset je u jednom od nastupa na Foks Njuzu pozvao na fundamentalnu promjenu vojnih prioriteta SAD-a, upozoravajući da trenutni fokus na raznolikost i inkluzivnost slabi odbranu Amerike. „Ove ideologije, politička korektnost, probile su se u redove, a generali i lideri nijesu ustali i rekli ‘ne’. Treba da budemo fokusirani samo na spremnost, meritokratiju i letalnost“, rekao je Hegset.

Mnogi kongresmeni na Kapitol Hilu bili su zatečeni izborom Hegseta. Republikanski senator iz Južne Dakote Majk Raunds, viši član Odbora za oružane snage Senata, rekao je da će Hegsetu dati šansu.

„U ovom trenutku neću biti negativan, jer želim da saznam više o njegovoj pozadini i njegovom pristupu ovim stvarima. Tako da će proći kroz redovan proces. Ali do sada je (Tramp) obavio odličan posao birajući ljude koji se uklapaju u kalup koji on želi za različita ministarstva,“ rekao je Raunds. On je dodao da ga je iznenadilo kada je čuo da je Hegset spreman za tu funkciju.

Volc i Hegset kao okosnica oštre politike prema Kini

Što se tiče odnosa sa Kinom, Hegset zastupa jako slične stavove kao budući savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Volc, koji su poprilično neprijateljski. Tokom pomenutog podkasta, on je geopolitičkog rivala SAD označio kao prijnetnju, rekavši da ta sila „gradi vojsku specijalno namenjenu porazu Sjedinjenih Američkih Država“, kao i da koristi svoju dominaciju u tehnologiji i proizvodnji za jačanje globalnog uticaja.

On je rekao i da je Kini cilj da zauzme Tajvan kako bi preuzela kontrolu nad njegovom industrijom poluprovodnika, na kojoj se zasniva veliki dio globalne proizvodnje naprednih čipova.

„Oni imaju dugoročnu perspektivu punog spektra ne samo regionalne već i globalne dominacije… Jedini način na koji mogu da implementiraju strukturu koja im može poslužiti je da nas poraze. Oni su dovoljno ambiciozni da naprave plan da to urade“, rekao je Hegset.

Volc, koji je takođe veteran i koji je bio član elitne specijalne jedinice „Zelene beretke“ Kinu je nazvao „egzistencijalnom prijetnjom“. Njega Inače Tramp naziva ekspertom za prijetnje koje dolaze od Kine, Rusije, Irana i globalnog terorizma.

U svojoj knjizi „Raimišljaj i vodi kao zelena beretka“ Volc se zalagao za jačanje borbene gotovosti za mogući rat sa Kinom. Takođe je javno pozivao Tajvan da poveća vojnu potrošnju koja bi 2025. trebalo da bude 2,45 procenata BDP-a.

„Moramo da učimo od Ukrajine tako što ćemo se pozabaviti prijetnjom Kineske komunističke partije i naoružati Tajvan odmah prije nego što bude kasno. Zato sam zamolio zvaničnike Stejt departmenda i Ministarstva odbrane da daju vremenski okvir i detalje o tome kako planiramo da ojačamo sposobnosti samoodbrane Tajvana“, poručio je on u objavi na X-u prošle godine.

Imenovanje Hegseta i Volca, uz nagovještaje da će senator sa Floride Marko Rubio biti ministar spoljnih poslova (državni sekretar) predstavljaju snažan zaokret u spoljnoj politici i signaliziraju još oštriji odnos prema Kini, piše Pentagonu blizak list Washington post.

Ipak, napominje se da bi tranzicija sa oštre retorike na konkretne diplomatske poteze mogla da se pokaže kao izazov za ove „jastebove“ politike prema Kini. Kao razlog WP navodi Trampovu skonost da sklapa dogovore, pa je tako u prvom mandatu podigao sankcije kineskoj telekom kompaniji ZTE u zamjenu za napredak u pregovorima o trgovinskom dogovoru. Takođe je blokirao inicijativu tadašnjih „jastrebova“ da ograniče izvoz mlaznih motora Dženeral elektrika, kada je izvršni direktor te kompanije apelovao da će to biti štetno za poslovanje i povećati spoljnotrgovonski deficit.

Analitičari, kako piše ovaj američki list, kažu da bi nova imenovanja mogla signalizirati koordinisaniji politički pristup obuzdavanju kineskih ambicija.

„Ovo je najveći, najjasniji pokazatelj koji smo do sada imali o mogućem pravcu Trampove spoljne politike. To može značiti i oštriji dvostranački pristup u odnosu na transakcioni, fokusiran na dogovore sa predsjednikom Si Đinpingom“, rekao je Raš Doši, bivši zvaničnik administracije odlazećeg predsjednika Džozefa Bajdena zadužen za nacionalnu bezbednost, koji je sada u Savjetu za spoljne odnose.

Uz pomenute kadrove, kongresmenka iz Njujorka Eliz Stefanik, koja je još jedna žestoka kritičarka Kine, služiće kao Trampova ambasadorka u Ujedinjenim nacijama. U ovoj ulozi, ako bude potvrđena od Senata, Štefanik će se suočiti sa međunaodnim telom u kojem je Kina, stalna članica Saveta bezbednosti, ubrzano jačala uticaj na ključna globalna pitanja.

Stefanik je više puta kritikovala Ujedinjene nacije zbog rezolucija o Izraelu, optužbama da podstiču „antisemitsku trulež“. Takvi komentari će je dovesti u sukob sa kineskom delegacijom UN, koja je ponavljala da Vašington koristi svoj uticaj da zaštiti Izrael u okviru UN.

Mask bi mogao biti „posrednik“ za saradnju sa Pekingom

Iako iz Kine nije bilo nikakvih zvaničnih reakcija, WP prenosi mišljenja analitičara da u Pekingu nimalo nisu oduševljeni Trampovom kadrovskom politikom, ali da su spremni da „zaobiđu“ problematične ličnosti i sarađuju sa drugim zvaničnicima.

„Kinezi imaju tendenciju da koriste pojedince bliske Trampu sa značajnim ekonomskim vezama sa Kinom da prenesu poruke i obavljaju diplomatiju preko tih kanala“, rekla je Jun Sun, direktorka kineskog programa u Stimson centra.

Kao potencijalne posrednike istakla je ličnosti poput milijardera i izvršnog direktora „Tesle“ Ilona Maska i izvršnog direktora investicionog fonda „Blekstoun“ Stivena Švarcmana.

Inače, Masku je zajedno sa preduzetnikom Vivejkom Ramasvamijem Tramp dodijelio „Ministarstvo za efikasnost vlade“, koje zapravo neće biti dio vlade i, kako je naveo novi šef Bijele kuće, služiće za obuzdavanje nepotrebnih troškova i birokratije. Pored toga što je jedan od najglasnijih Trampovih saveznika, najbogatiji čovek na svijetu ima i veoma razvijenu poslovnu saradnju sa Kinom, uključujući „gigafabriku“ u Šangaju. Uz to, Kina je drugo najveće tržište za „Teslina“ električna vozila, zbog čega je moguće da Mask predstavlja kočnicu potpunom raskolu između dvije sile.

Primjer drastične razlike u retorici je Maskova izjava iz 2022. za Financial Times kada je predložio da Tajvan postane „specijalna administrativna zona“ Kine, alik Hong Kongu ili ostrvu Makao.

„Moja preporuka bi bila da se uspostavi posebna administrativna zona za Tajvan koja je razumno prihvatljiva, što vjerovatno neće učiniti sve srećnim. Moguće je, i mislim da je vjerovatno, da bi mogli da imaju blaži aranžman od Hong Konga“, rekao je tada on.

Kina i Rusija grade sve čvršće savezništvo

Komplementarna politici prema Kini je najavljena Trampova inicijativa da razdvoji Kinu od Rusije, istovremeno sklapajući mir u Ukrajini kojim bi, prema nekim navodima Moskva zadržala zauzete teritorije. Otklon prema eskalaciji sukoba sa Rusijom mogao bi da donekle stabilizuje odnose dvije nuklearne sile, koje su sada na ivici otvorenog rata.

Međutim, Rusija i Kina su od početka rata 2022. godine intenzivirale ne samo ekonomsku i vojnu saradnju, već su i ubrzale integraciju zemalja u grupu BRIKS plus, uz najavu stvaranja posebne globalne finansijske infrastrukture, u kojoj dolar više neće biti neophodan za trgovinu između zemalja.

Kina pored toga kupuje energente od Rusije, kao i osjetljivu vojnu tehnologiju koja joj treba u trci u naoružanju sa SAD. Trgovinska razmena dvije zemlje je tokom 10 meseci u ovoj godini dostigla vrijednost od 202,2 milijarde dolara, što je za 2,8 više nego u istom periodu prošle godine, prema carinskim podacima. U oktobru ove godine Kina je povećala izvoz u Rusija za 24,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Takođe je kineski šef diplomatije Vang Ji prešlog meseca, u razgovoru sa zamjenikom minstra spoljnih poslova Rusije Andrejom Rudenkom rekao da snažni odnosi dve zemlje nisu pod uticajem „promjena međunarodne situacije“.

U utorak je iz Moskve stigla još jača izjava, koja je sigurno u vezi sa pobjedom Trampa na izborima, da je najvažniji zadatak Rusije i Kine da se suprotstave bilo kakvom pokušaju SAD da izoluje ove dvije države.

To je rekao sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu tokom sastanka sa šefom političko-pravne komisije Centralnog komiteta Komunističke partije Kine Čenom Venkingom.

Kineski zvaničnik je naveo da Peking i Moskva stalno jačaju političko i strateško međusobno povjerenje, kao i da su odnosi dvije zemlje dostigli najviši nivo u istoriji.

„Vođeni strateškim planiranjem i važnim dogovorima kineskog predsjednika Si Đinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, odnosi Kine i Rusije dostigli su najviši nivo u istoriji. Dostignuti su odnosi sveobuhvatnog partnerstva i strateške saradnje u novoj eri“, kazao je Venking.

Iako je Putin, na poprilično neformalan način, čestitao Trampu na pobjedi i pohvalio njegovu hrabrost tokom neuspjelog atentata, on je u petak Kinu nazvao „saveznikom“, a ne partnerom ili prijateljem, što je mnogo češća formulacija.

Govoreći na 21. sastanku Međunarodnog diskusionog kluba Valdaj u Sočiju, Putin je podržao suverenitet Kine nad Tajvanom i rekao da nijedna zemlja nema čega da se plaši zbog jačanja rusko-kineskih odnosa.

Iako ove dvije sile nemaju formalno savezništvo poput NATO zemalja, one su 2022. potpisale ugovor o partnerstvu „bez granica“, tri nedjelje pre nego što je Rusija napala Ukrajinu.

Takođe, prošlog mjeseca su ratne mornarice Kine i Rusije održale ogromnu zajedničku vojnu vježbu sa, po ruskim tvrdnjama, 90.000 vojnika i više od 500 brodova i aviona. Masovne zajedničke vježbe i pomorske patrole dvije vojske su sve učestalije i u zadnjih 10 godina su postale rutinske.

 

(VOA/Glas Amerike)