Tramp ima moć u svim granama vlasti

Budući američki predsjednik izabrao je kandidate za ključne pozicije u svojoj administraciji, čije nominacije treba da potvrdi Senat u januaru. Pored osvajanja većeg broja elektorskih glasova od svoje protivkandidatkinje, aktuelne potpredsjednice Kamale Haris, i „popularnog glasa“, njegova stranka je trijumfovala i na izborima za oba doma Kongresa.

U isto vrijeme, Tramp će imati većinu na svojoj strani i u Vrhovnom sudu SAD, jer su sudije koje je on postavio tokom svog prvog mandata sada većina u ovom sudu. Ovaj razvoj događaja omogućava Trampu praktično „carsku“ moć u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, što mu daje mogućnost da oblikuje američku politiku u skladu sa sopstvenim vizijama.

Republikanci su nakon izbora preuzeli kontrolu nad Gornjim domom Kongresa, iako imaju tesnu većinu od 53 prema 47. Sa zadržanom dominacijom i u Predstavničkom domu, Tramp će u naredne dvije godine imati olakšan put ka ostvarivanju svojih ciljeva. Iako se politička situacija može promijeniti nakon novih izbora za zakonodavni dom, Tramp već sada ima značajnu kontrolu nad Kongresom.

Američki političari veruju da će Tramp pokušati brzo da realizuje svoje prioritete, među kojima su smanjenje državnih troškova, smanjenje poreza, obustava sukoba u Ukrajini i obračun sa političkim protivnicima. Kako bi postigao ove ciljeve, Tramp je nominovao lojalne saradnike na ključne pozicije u administraciji.

Među njegovim imenovanjima su: Ilon Mask, koji će se baviti smanjenjem troškova vlade; Pit Hegset, koji će preuzeti Pentagon; Majkl Volc, koji će biti savetnik za nacionalnu bezbjednost; i Ričard Grenel, bivši šef obavještajne službe, koji bi mogao postati specijalni izaslanik za Ukrajinu. Takođe, Tramp je predložio i druge ključne osobe, uključujući Pem Blondi za ministarku pravde, Marko Rubia za državnog sekretara, Tulsi Gabard za direktorku Nacionalne obavještajne agencije, i Kristi Noem za nadgledanje bezbjednosti SAD.