Tek svaki peti davalac mlađi od 30 godina
Procenat davalaštva krvi u prethodnoj godini bio je nizi 0,3 odsto, ali zaliha nije falilo jer su rađene samo hitne operacije, saopštili su za Portal RTCG iz Zavoda za tranfuziju krvi Crne Gore (ZZTK CG). Tek svaki pet dobrovoljni davalac je mlada osoba između 18 i 30 godina, a iz Zavoda se trude da edukacijom od najmanjeg uzrasta to promijene i da mladi steknu naviku da darivanjem najdragocjenije tečnosti spasu nekome život.
Procenat davalaštva krvi na teritoriji Crne Gore iznosio je na kraju prošle godine 2.8 odsto, a preporuka Svjetske zdravstvene organizacija je četiri do pet odsto.
Osnovni problem kod zaliha krvi jeste nedovoljan broj dobrovoljnih nenamjenskih davalaca.
Načelnica Službe za kolekciju Nela Eraković kaže da se mladi najčešće sjete da doniraju krv kad su im najbliži u opasnosti ili kada nas okruže hitni apeli.
,,Jedini način da se dođe do ovog lijeka jeste, tako što će jedan čovjek donirati drugom. Urgentna situacija od nas zahtjeva da mi ovdje pripremimo u Zavodu krv za nekih 15-ak minuta. Osoba kada dođe da donira krv, potrebno je 6 sati da se ta krv obradi. Nama je zbog toga bitno da imamo stabilne zalihe”, objašnjava doktorica značaj redovnog doniranja krvi.
Mladi, koje smo anketirali u Podgorici, iz različitih razloga ne doniraju krv: strah od igle, nisu mogli kad su htjeli jer su bili maloljetni, a pojedini ni nemaju razlog.
Iako ZZTK CG organizuje razne promocije što u vidu besplatnih karata za neke događaje, pojedine sitnice kao znak zahvalnosti, a sada i aplikaciju putem koje se može zakazati doniranje krvi, doktorica kaže da sve to nije dovoljno. Ona napominje da je jedino dugoročno rješenje jeste edukacija od malih nogu kako bi kada oni postanu odrasli ljudi već imali izgrađenu svijest o redovnom davalaštvu krvi. Eraković kaže da već rade na tome, te da su imali organizovano gledanje predstave u vrtiću na tu temu, razna predavanja u završim razredima osnovih škola i srednjih. Jednu ideju koju ZZTK CG još nije uspio da realizuje jeste da svi oni koji su dobrovoljni davaoci krvi dobiju dodatni ispitni rok na fakultetu.
Iz Uprave za sport i mlade saglasni su sa idejom rane edukacije. Međutim, njihovi prethodnici u Ministarstvu sporta i mladih tek krajem 2019. počeli su sa radom na promociji davalaštva kod mladih.
,,Razlog tih ,,zakašnjelih” incijativa upravo leži u tome što te akcije nisu bile dovoljno sihronizovane, nijesu ni danas, nažalost”, kaže Danijela Vujošević iz Uprave za sport i mlade.
Kao rješenje ovog problema Vujošević navodi da planiraju da koriste omladinske servise kao mjesta koja trebaju da služe za promociju djelovanja mladih u svim sferama društvenog života, pa tako i kod dobrovoljnog doniranja krvi.
Analiza koju je radilo bivše Ministarstvo sporta i mladih pokazuje da oko 40odsto ispitanika uzrasta od 15 do 30 godina, smatra da su sami odgovorni za pasivnost u društvu.
Na pitanje zbog čega je tek svaka peta mlada osoba davalac krvi u 2020, to jest, zašto oni nisu uključeni više u društveno korisne događaja, sociološkinja iz NVO CARM Marina Mugoša ističe da je zabilježena pasivnost po svim društveno korisnim pitanjima, pa tako i po dobrovoljnom davanju krvi. Mugoša ipak naglašava da mladi jesu zainteresovani za dobrovoljno davanje krvi, ali da međutim promocija takvih akcija nije direktno njima usmjerena ,,Jednostavno, samostalno teško da će se uključiti u bilo koju akciju”, zaključuje ona.
(RTCG)