Tanasković: Kiparski problem je najveća kočnica za Grčku da prizna nezavisnost tzv. Kosova!
Kiparski problem je najveća kočnica za Grčku da prizna nezavisnost Kosova, ocenjuje orijentalista i bivši ambasador Srbije u Turskoj Darko Tanasković i izražava sumnju da bi ta zemlja uskoro mogla da donese odluku o priznanju, kao i da bi objedinjavanje Kipra moglo da bude kompenzacija za priznanje lažne kosovske nezavisnosti od strane Grčke.
Tanasković kaže da je Grčka pod jakim pritiscima SAD da prizna tzv. Kosovo i da bi od pet država EU, koje ne priznaju tzv. Kosovo, mogla da se smatra „najslabijom karikom“, iako, kako kaže, uz Španiju, ima najjače razloge da ne prizna tzv. Kosovo.
– Grčka je na raskršću, ali mislim da je još uvijek bliže tome da ne učini taj konačni korak – kaže Tanasković i ukazuje na poslednju izjavu grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa da Grčka ne mijenja svoj stav u vezi sa priznavanjem samoproklamovane nezavisnosti Kosova.
Međutim, kako primjećuje, poslednjih godina spekulacije, ali i konkretni potezi grčkih vlasti ukazuju na izvjesno približavanje Atine i vlasti u Prištini, a posebnu pažnju privuklo je nedavno podizanje statusa Kancelarije tzv. Kosova u Atini iz ekonomske u kancelariju koja obavlja i političke poslove.
Podsjeća i da je bivši grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas bio otvoreni zagovornik priznanja tzv. Kosova i da je često odlazio u Prištinu, ali da su se ostali članovi vlade, pojedini i pod prijetnjom rušenja vlade, suprotstavljali tim idejama.
Tanasković navodi da se u Srbiji nedovoljno zna i o određenim bliskim, istorijskim vezama Grčke sa albanskim narodom, a o tome u svojoj knjizi piše aktuelni ambasador Srbije u Grčkoj Dušan Spasojević.
– Između albanskog i grčkog elementa, kroz cijelu noviju istoriju Grčke postoji izvjesna, vrlo zanimljiva sprega koja je kontroverzna, istovremeno i konfliktna, ali ne uvijek. Na planu čak i nacionalnog opredjeljenja značajnih ličnosti iz grčke istorije, pojedini pravoslavni Albanci su igrali značajnu ulogu – kaže Tanasković.
Spekulacijama o eventualnoj spremnosti da Atine da prizna tzv. Kosovo, doprinosi to što je, navodi Tanasković, Grčka pod jakim pritiskom SAD, prije svega, zbog svoje loše ekonomske situacije, ali i nepovjerenja Grčke prema Turskoj, iako su obije u NATO savezu.
– Grčka ne vjeruje Turskoj i cio odbrambeni sistem Grčke je orijentisan tako da se očekuje neki napad sa istoka, od Turske koja se, s druge strane, ponaša tako da ne otklanja u potpunosti takve strijepnje. A SAD se tu pojavljuju kao glavni garant i zaštitnici bezbjednosti Grčke – navodi bivši diplomata i dodaje da sve to doprinosi „ranjivosti“ Atine i spremnosti da eventualno učini korak ka priznanju lažne nezavisnosti Kosova.
Međutim, posle najave predsjednika Turske Redžepa Erdogan o pojačanom angažmanu te zemlje u lobiranju za priznavanje tzv. Kosova zajedno sa SAD, uslijedilo je, kaže Tanasković, „reteriranje“ sa grčke strane i dodaje da bi priznanje tzv. Kosova značilo približavanje ideji da se na podeljenom Kipru uspostave dvije nezavisne države za šta se, dodaje, Erdogan otvoreno zalaže.
– To je za Grčku apsolutno neprihvatljivo. Sumnjam da bi to odobrila i Grčka pravoslavna crkva, koja je još uvijek jak činilac u životu Grčke, ali i grčki narod sigurno to ne bi prihvatio sa zadovoljstvom – smatra Tanasković.
On, takođe, smatra i da objedinjavanje Kipra, što bi prema ocjenama pojedinih analitičara, Grčka mogla da traži kao kompenzaciju za priznanje tzv. Kosova, ne dolazi u obzir i da o tome ne može biti kompromisa, a kao jedan od ključnih razloga za to navodi to što Turska ne bi pristala na demilitarizaciju sjevernog dijela Kipra.
– Treba biti veoma naivan i pretpostaviti da bi Turska, u okviru bilo kakvog sporazuma, bila spremna da povuče svoje vojne trupe sa Kipra. Naprotiv, Erdogan počinje i to sve otvorenije da pominje rešenje o dvjema državama na Kipru. Dakle, objedinjavanje nije na vidiku kao mogućnost bilo kakve kompenzacije za izvjesno priznavanje (tzv.) Kosova – uvjeren je Tanasković.
Na pitanje da li očekuje da Priština pojača kampanju za priznavanje tzv. Kosova budući da u septembru ističe jednogodišnji moratorijum na lobiranje za priznanje samoproklamovane kosovske nezavisnosti u okviru Vašingtonskog sporazuma, Tanasković kaže da taj sporazum nisu poštovali ni Priština, ni njeni strani pokrovitelji, te da ne sumnja da će od jeseni pojačati kampanju.
– Septembar nije toliko bitan, ali jesen jeste i donijeće određenu dinamiku u ovom smislu. Sigurno je i da Srbija mora da bude spremna za trenutak u septembru kada će određene stvari postati javne i mnogo očiglednije- navodi Tanasković.
(Tanjug)