Tajvanski predsjednik: Ako Kina želi Tajvan, treba da traži i dio ruske teritorije
Ako se zahtjevi Kine prema Tajvanu odnose na teritorijalni integritet, onda bi također trebala uzeti natrag zemlju od Rusije koju joj je prepustila posljednja kineska dinastija u 19. vijeku, rekao je tajvanski predsjednik Lai Čing-te u intervjuu za tajvanske medije.
Kina gleda na demokratski uređen Tajvan kao na svoju teritoriju i nikada se nije odrekla mogućnosti upotrebe sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu. Tajvanska vlada odbacuje takva posezanja, govoreći kako samo ljudi na ostrvu mogu odlučiti o svojoj budućnosti, prenosi Hina.
Govoreći u intervjuu za tajvansku televizijsku stanicu emitiovanom kasno sinoć, Lai, kojeg Kina naziva “separatistom”, spomenuo je Aigunski sporazum iz 1858. kada je Kina potpisala da prepušta Ruskom Carstvu veliki dio zemlje na današnjem dalekom istoku Rusije, što definiše veći dio današnje granice između dvije zemlje duž rijeke Amur.
Kineska dinastija Ćing (Qing), koja je tada bila u konačnoj krizi, prvobitno je odbila ratifikovati ugovor, no potvrđen je dvije godine kasnije Pekinškom konvencijom, jednom od onih koje Kina naziva “neravnopravnim” ugovorima sa stranim silama u 19. vijeku.
“Kineska namjera da napadne i pripoji Tajvan nije zbog onoga što jedna osoba ili politička stranka u Tajvanu kaže ili učini. Kina ne želi pripojiti Tajvan zbog teritorijalnog integriteta”, ustvrdio je Lai.
‘Rusija sada u najslabijoj poziciji’
“Ako je to zbog teritorijalnog integriteta, zašto ne vrati zemlje koje je Rusija okupirala, a koje su prepuštene u Aigunskom sporazumu? Rusija je sada u najslabijoj poziciji, zar ne?” dodao je.
“Sporazum iz Aiguna potpisan tokom ere Ćing dinastije i možete tražiti od Rusije (zemlju natrag), ali to ne tražite. Dakle, očito je da oni ne žele izvršiti invaziju na Tajvan iz teritorijalnih razloga.”
Kineska kancelarija za odnose s Tajvanom nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Kineska vlada kaže da je Tajvan kineska teritorija od davnina.
Ćing dinastija je ustupila Tajvan Japanu 1895. u još jednom “neravnopravnom” ugovoru, a 1945. na kraju Drugog svjetskog rata predat je vladi Republike Kine, koja je četiri godine kasnije pobjegla u Tajvan nakon što je izgubila građanski rat s Mao Cedongovim komunistima.
Lai je rekao da ono što Kina zaista želi učiniti sa svojim planovima u vezi s Tajvanom jeste promijeniti međunarodni poredak temeljen na pravilima.
“Želi ostvariti hegemoniju na međunarodnom području, u zapadnom Pacifiku, to je njen pravi cilj”, rekao je.