Poplave, suše i ekstremne vremenske prilike više nijesu izazovi budućnosti – one već danas utiču na sisteme vodosnabdijevanja i bezbjednost vode za piće. Kako bi pružila podršku u jačanju nacionalnih kapaciteta za odgovor na rastuće klimatske rizike i dodatno ojačala zaštitu javnog zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) organizuje trodnevnu radionicu posvećenu jačanju otpornosti sistema vodosnabdijevanja u Crnoj Gori.
Radionica „Jačanje otpornosti sistema vodosnabdijevanja kroz upravljanje zasnovano na procjeni rizika“ okupila je predstavnike Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo zdravlja, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, vodovodnih preduzeća i međunarodne stručnjake, sa zajedničkim ciljem – da se obezbijedi sigurna i pouzdana voda za sve građane, čak i u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.
Pozdravljajući učesnike, Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori podsjetila je da su samo početkom ove godine, intenzivne padavine u više opština Crne Gore dovele do poremećaja i otežanog snabdijevanja pitkom vodom sa pojedinih velikih vodoizvorišta.
“Takvi događaji potvrđuju da klimatski rizici nijesu apstraktni scenariji, već izazovi koji već danas utiču na funkcionisanje komunalnih sistema i javno zdravlje. Najveći uspjeh jednog sistema vodosnabdijevanja je kada građani o njemu ne moraju da razmišljaju. Kada otvorite česmu i voda poteče, to izgleda jednostavno. Ali iza te jednostavne radnje stoji složen sistem koji danas mora biti spreman da odgovori na sve veće izazove klimatskih promjena“, poručila Brajović.
Tokom tri dana nacionalne radionice učesnici će jačati kapacitete za izradu i primjenu Planova bezbjednosti vode (Water Safety Plans – WSP), savremenog preventivnog pristupa koji omogućava da se rizici po bezbjednost vode prepoznaju i kontrolišu prije nego što prerastu u problem za građane i sisteme vodosnabdijevanja.
“Kada je riječ o vodi za piće, uspjeh se ne mjeri time koliko brzo reagujemo na problem, već koliko uspješno uspijevamo da ga spriječimo. Planovi bezbjednosti vode omogućavaju upravo to – da rizike prepoznamo i kontrolišemo prije nego što postanu prijetnja za građane“, istakla je Brajović.
Radionica se održava u trenutku kada Crna Gora intenzivira aktivnosti na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti voda. U toku je priprema novog Zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kojim će se u domaći pravni sistem prenijeti zahtjevi Direktive (EU) 2020/2184 o vodi namijenjenoj za ljudsku upotrebu.
Nova evropska pravila donose značajan zaokret u načinu upravljanja vodnim resursima – od tradicionalnog pristupa zasnovanog prvenstveno na kontroli kvaliteta vode ka preventivnom upravljanju rizicima duž cijelog lanca vodosnabdijevanja. U središtu ovog pristupa, shodno preporukama SZO, nalaze se procjena rizika od klimatskih promjena i Planovi bezbjednosti vode, koji postaju ključni instrument za zaštitu javnog zdravlja, očuvanje pouzdanosti sistema vodosnabdijevanja i jačanje njegove otpornosti na sve učestalije klimatske ekstreme.
“Planovi bezbjednosti vode danas nijesu samo preporuka dobre prakse. Oni postaju sastavni dio savremenog evropskog pristupa upravljanju vodama i važan element usklađivanja Crne Gore sa Direktivom Evropske unije o vodi za ljudsku upotrebu“, podsjetila je Brajović.
Usklađivanje sa Direktivom (EU) 2020/2184 predstavlja važan korak u procesu evropskih integracija Crne Gore, ali i priliku da se uspostave savremeni standardi koji građanima garantuju sigurniju, kvalitetniju i dugoročno održivu vodu za piće.
Iako se normativni okvir uspostavlja na nacionalnom nivou, njegova uspješna primjena zavisi od djelovanja na lokalnom nivou. Zato je od ključnog značaja da svaki vodovod razvije i primjenjuje Plan bezbjednosti vode, prilagođen lokalnim rizicima i specifičnostima sistema. Klimatske promjene ne pogađaju sve zajednice na isti način, zbog čega otpornost sistema vodosnabdijevanja mora da se gradi lokalno – u svakoj opštini, na svakom izvorištu i u svakom vodovodnom sistemu.
Planovi bezbjednosti vode omogućavaju da se potencijalne prijetnje – od zagađenja izvorišta do posljedica suša, poplava i ekstremnih vremenskih događaja – identifikuju na vrijeme i da se preduzmu odgovarajuće preventivne mjere. U uslovima sve izraženijih klimatskih promjena, njihova izrada i kontinuirano unapređenje postaju ne samo dobra praksa, već i neophodan preduslov za očuvanje sigurnog i pouzdanog vodosnabdijevanja u svim opštinama Crne Gore.
“Otpornost sistema vodosnabdijevanja ne gradi se samo u strategijama i zakonima. Ona se gradi lokalno – u svakoj opštini, na svakom izvorištu i u svakom vodovodnom sistemu. Zato su znanje, saradnja i zajedničko planiranje jednako važni kao i infrastruktura“, podsjetila je predstavnica SZO u Crnoj Gori dr Brajović.
Program radionice obuhvata procjenu klimatskih rizika za vodovodne sisteme, praktičnu primjenu Planova bezbjednosti vode, metode monitoringa i verifikacije, kao i razmjenu međunarodnih iskustava i definisanje narednih koraka za njihovu primjenu u Crnoj Gori.
“Jačanje bezbjednosti vode za piće danas je mjesto gdje se susreću tri ključna prioriteta: zaštita zdravlja građana, otpornost na klimatske promjene i napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji. Ulaganje u otpornost sistema vodosnabdijevanja nije samo pitanje infrastrukture – to je ulaganje u zdravlje ljudi, održivi razvoj i sigurniju budućnost svih građana“, zaključila je dr Mina Brajović.
Svjetska zdravstvena organizacija nastavlja da pruža podršku institucijama Crne Gore u izgradnji održivih i klimatski otpornih sistema koji štite zdravlje stanovništva i osiguravaju dugoročnu bezbjednost vode za piće.
(CDM)
