Svrkota: Limitiranja cijena su beznačajna, to je prikupljanje političkih poena; „Lidl“ bi spustio inflaciju više nego bilo kakve mjere Vlade

Najavljeno povećanje zarada nije toliko veliko da bi dovelo do inflatornog udara. Program Evropa sad 1 se poklopio sa ratom u Ukrajini. Trenutno imamo globalnu recesiju u nastajanju sa visokim kamatnim stopama, izjavio je ekonomski analitičar Novak Svrkota gostujući u emisiji „Info plus“ Adria televizije.

„Nisam osjetio akcije vezano za limitiranje cijena. Uštede su bile beznačajne. Ta politika je samo prikupljanje političkih poena. To je lijepljenje flastera, a ne rješavanje stvarnih uzroka. Ne može u jednoj izjavi premijer da kaže „boriću se protiv inflacije“, a u drugoj „inflacija je globalni fenomen““, izjavio je Svrkota, pa nastavio:

„Borba protiv inflacije mora krenuti strukturalnim reformama i povećanjem konkurentnosti. Šta je sa dolaskom „Lidla“ u Crnu Goru? To bi spustilo inflaciju što se tiče prehrambenih proizvoda. Sa druge strane, imamo državni aparat koji je ogroman, nezgrapan i neefikasan. Finansiranje tako velikog državnog aparata direktno utiče na inflaciju“, kazao je Svrkota.

Što se tiče turističke sezone, Svrkota naglašava da se loše vodi statistika u dijelu broja posjetilaca.

„Sve Ruse i Ukrajince, koji su bili tu cijele godine, vodili smo kao turiste. Sad kad oni odlaze, to će negativno uticati i u dijelu statistike i u dijelu turističke potrošnje. Imamo primjer Albanije, koja ima nevjerovatne stope turističkog rasta zahvaljujući valorizaciji aerodroma u Tirani. Ne možemo govoriti o dobroj sezoni bez dobre aviopovezanosti i ulaganja u putnu infrastrukturu“, istakao je Svrkota.

Prema njegovim riječima, japanski jen je imao negativne kamatne stope posljednjih šest godina.

„Usljed rasta kamatnih stopa u Japanu nastala je panika. Servisiranje kredita postaje skuplje i neke kompanije će da propadnu. Ova Vlada je imala u fiskalnoj strategiji i drugim dokunentima kontinuirani rast ekonomije, bez scenarija recesije, što me zabrinjava“, naveo je Svkota.

Struja, dodaje, nije socijalna kategorija, osim kod nas i u zemljama okruženja.

„Imamo niske cijene struje u odnosu na Evropsku uniju. Na cijenu struje utiče i to što bi svi da se zaposle u EPCG, CEDIS… Od neefikasnog sistema sa velikim brojem zaposlenih se ne može očekivati niska cijena struje. Iz EPCG su ranije govorili da poskupljenja u ovoj godini neće biti, ali bi to moglo da se desi početkom naredne godine. Kad poskupljuje sve ostalo, vjerovatno će poskupiti i struja“, zaključio je Svrkota, prenosi Adria.