Svjetski javni dug će do kraja godine dostići 93 posto globalnog BDP-a
Ukupni svjetski javni dug bi ove godine prvi put trebao premašiti 100.000 milijardi dolara i mogao bi rasti brže od prognoziranog, jer politika favorizira veću potrošnju, a spor ekonomski rast povećava potrebe i troškove zaduživanja, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Najnoviji izvještaj MMF-a pokazao je da će globalni javni dug dostići 93 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja 2024. i približiti se 100 postotnih poena do 2030. To bi premašilo vrhunac od 99 posto dostignut tokom pandemije, a takođe bi bilo 10 posto više u odnosu na 2019. godine, prenosi Fena.
Izvještaj uključuje „ozbiljno negativan scenario“ koji pokazuje da bi globalni javni dug mogao dostići 115 posto globalnog BDP-a za samo tri godine, 20 posto više nego što se trenutno predviđa.
Objavljen sedam dana prije održavanja godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu, izvještaj navodi kako postoje dobri razlozi da se vjeruje da bi budući nivoi duga mogli biti znatno viši od trenutno predviđenih, uključujući želju da se više troši u SAD-u, najvećoj svjetskoj ekonomiji.
Političke ‘crvene linije’ o oporezivanju postale ukorijenjene
„Neizvjesnost fiskalne politike se povećala, a političke crvene linije o oporezivanju postale su ukorijenjene. Rastu pritisci na potrošnju za rješavanje zelenih tranzicija, starenja stanovništva, zabrinutosti za sigurnost i dugotrajnih razvojnih izazova“, navodi MMF u izvještaju.
Zabrinutost MMF-a zbog povećanja nivoa duga dolazi tri sedmice prije predsjedničkih izbora u SAD-u na kojima su oboje kandidata obećali nove porezne olakšice i potrošnju koja bi mogla povećati federalni deficit za hiljade milijardi dolara.
Prema procjenama Odbora za federalni budžet (CRFB), planovi republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa za smanjenje poreza dodali bi oko 7.500 milijardi dolara novog duga za 10 godina, što je više nego dvostruko od 3.500 milijardi dolara iz planova demokratske kandidatkinje Kamale Haris.
Dug bi mogao biti dodatno značajno povećan slabim ekonomskim rastom, strožim uslovima finansiranja i većom neizvjesnošću fiskalne i monetarne politike u sistemski važnim ekonomijama kao što su SAD i Kina, javlja Rojters.