Svjetski dan borbe protiv lupusa

U krugu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), povodom Svjetskog dana borbe protiv lupusa, Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem reumatologa Crne Gore, uz punu podršku menadžmenta naše ustanove, danas je zasadilo maslinu.

Predsjednik Igor Medojević istakao je da je Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti osnovano u januaru 2003. godine i da su ove godine odlučili da ovaj važan datum za pacijente oboljele od reumatskih bolesti obilježe tako što će zasaditi pet maslina u krugu crnogorskih zdravstvenih ustanova, koja je “simbol života”.

Prva maslina danas je zasađena u krugu KCCG u prisustvu članova Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti Crne Gore, medicinskog direktora KCCG Đorđija Krnjevića, direktora i glavne sestre Interne klinike KCCG Veska Vujičića i Sanje Minić, načelnice Odjeljenja za reumatologiju Interne klinike KCCG i predsjednice Udruženja reumatologa Crne Gore Ane Bulatović, te ljekara i medicinskih sestara sa Odjeljenja reumatologije KCCG.

Bulatović je podsjetila da se Svjetski dan borbe protiv lupusa obilježava svake godine 10. maja u cilju skretanja pažnje javnosti na ovu veoma izazovnu bolest, kako za dijagnostiku, tako i za liječenje i praćenje ovih pacijenata. Ovaj simboličan dan, kako je kazala, služi da skrenemo pažnju na naše hrabre pacijente koji vode veliku bitku i da im pružimo podršku u njihovoj borbi protiv ove izazovne bolesti.

Podsjetimo da je lupus autoimuna bolest sa različitim kliničkim manifestacijama, prisutnim na gotovo svim organskim sistemima. Najlakši oblik karakteriše se samo zahvatanjem kože, a kada bolest zahvata unutrašnje organe ili lokomotorni sistem, tada govorimo o sistemskom eritemskom lupusu (SLE). SLE je veoma kompleksna bolest sa varijabilnom kliničkom slikom, tokom i prognozom.

Budući da se radi o sistemskoj bolesti, nažalost, većina ljudi nije svjesna lupusa, te ga često zamjenjuju sa artritisom, koji je daleko manje smrtonosan. Prevalencija, tj. proširenost ove bolesti je 15 pacijenata na 100.000 ljudi sa 10 puta većim obolijevanjem kod žena. Prema nekim epidemiološkim studijama mortalitet, tj. smrtnost u svijetu, u prvih 10 godina od dijagnoze iznosi 6.8% i najveći je kod pacijenata mlađih od 45 godina. Najčešći razlog fatalnih završetaka je aktivni SLE sa oštećenjem različitih vitalnih organskih sistema, kao i trombogerni (kardiovaskularni) događaji, zatim slijede komplikacije sa infekcijama (sepsa) i maligniteti kao rezultat poremećenog imunološkog odgovora.

S obzirom da je SLE još uvijek velika enigma, temeljno se i dalje istražuje kako bi se pronašla što učinkovitija terapija.