Kolegijum lidera stranaka koji čine Vladu dogovaraće usvajanje zakona

Buduća skupštinska većina neće podržavati usvajanje zakona koji prethodno nisu usaglašeni na kolegijumu lidera njenih konstituenata ili šefova poslaničkih klubova tih partija.

To piše u predlogu sporazuma o formiranju vlasti, koji su potencijalni koalicioni partneri usaglasili i koji planiraju da potpišu do vikenda.

U dokumentu u koji su Vijesti imale uvid navodi se da će kolegijum predsjednika stranaka, koji namjeravaju da naprave, brinuti o realizaciji i poštovanju odredbi sporazuma. Formiranje kolegijuma nije bilo predviđeno prvobitnom verzijom dokumenta, koja je bila dostavljena partijama na izjašnjenje.

U sporazumu stoji, a čega takođe nije bilo ranije, da će se potpisnici obavezati da nastupaju jedinstveno prilikom glasanja o izboru vlade, rukovodstva Skupštine, usvajanju budžeta, razmatranju predloga koje predstavlja izvršna vlast, pitanjima koja se tiču kontrolnih i konsultativnih saslušanja u parlamentu…

Takođe, obavezaće se da neće podržavati akte koji mogu narušiti „koheziju društva ili izazvati nepotrebne tenzije“, te da će se jednoglasno usprotiviti predlozima kojima se žele unijeti „dezintegracija ili neslaganje“.

Sporazum je izmijenjen i u dijelu koji se tiče rekonstrukcije vlade, pa je tako predviđeno da koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG), zbog koje je planiran taj proces, pripadne pet mjesta – jedno više nego što je prvobitno definisano. Tom savezu je namijenjeno potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu, kao i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanbizma. Draftom sporazuma, predstavnik ZBCG trebalo je da bude i potpredsjednik i ministar saobraćaja, dok su sad te pozicije razdvojene.

U dokumentu piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025. godinu, što bi trebalo da znači – do kraja sljedeće godine. Navedeno je da se, „u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma“, premijer obavezuje da će se ona sprovesti. Međutim, u draftu je pisalo da će rekonstrukcija uslijediti ako ne bude prekršen sporazum.

Dok ne dođe do nje, konstituenti ZBCG – Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP) predložiće „u cilju što jednostavnije tranzicije resora“ državne sekretare u ministarstvima koje treba da dobiju.

Rekonstrukcija se pominje u aneksu, koji je, kako piše u dokumentu, sastavni dio sporazuma koji bi trebalo da bude zaključen na četiri godine.

Bez pomena susjeda, akcenat na samostalnim odlukama

Stavke koje se odnose na poštovanje spoljne politike države i njenih međunarodnih obaveza nisu suštinski izmijenjene u finalnoj verziji, ali je bilo korekcija i dopuna.

Tako, na primjer, u dijelu u kom se govori o tome da će spoljnopolitička orijentacija vlade biti utemeljena na pristupanju države EU i „aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO“, ne piše više da će se ona zasnivati i na razvijanju prijateljske saradnje „sa svim susjednim državama“ koje priznaje Crna Gora. U usvojenoj verziji je navedeno da će vlada biti utemeljena na razvijanju prijateljske saradnje „sa svim državama priznatim od strane Crne Gore“.

U sporazum je ubačena stavka u kojoj se govori da konstituenti, u nastojanju da, kako piše, čuvaju integritet države i njenih građana, „a cijeneći stavove naših susjednih, evropskih i globalnih partnera“, smatraju „esencijalnim“ da se odluke koje utiču na nacionalne interese donose bez uticaja, „poštujući spoljnopolitičke prioritete, preuzete međunarodne obaveze i princip suverenosti“.

Promjene u strukturi kabineta

Dokument je djelimično izmijenjen i u dijelu strukture vlade, pa je tako navedeno da će Demokrate, između ostalog, predložiti potpredsjednika vlade (zamjenik premijera) za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i spoljne poslove, i potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. U nacrtu je pisalo da će prva pozicija obuhvatati bezbjednost, politički sistem i unutrašnju politiku, a druga evropske i spoljne poslove.

Važna izmjena odnosi se i na dio u kom se konstituenti obavezuju na zaduženje. U tom segmentu piše da će partije podržati zaduženje „za vraćanje dugova koje dospijevaju i precizno definisanih razvojnih projekata“, dok je ranije bilo navedeno da će to uraditi jer „u naredne četiri godine dospijeva na naplatu iznos veći od 2,0 mlijarde otplate dugova koji se odnose na period prije 2020“.

Bitna razlika u odnosu na draft sporazuma je i unošenje stavke kojom se potpisnici se obavezuju „da će učiniti sve da nacionalni resursi, koji su opšte dobro svih građana Crne Gore, ostanu u vlasništvu države“.

PES predložio ministre, NSD Mandića

Partijski organi Pokreta Evropa sad (PES), NSD-a, DNP-a, Socijalističke narodne partije (SNP), Albanskog foruma i Albanske alijanse, prihvatili su juče sporazum o formiranju nove vlasti, dok su Demokrate to učinile prekjuče. PES je juče odredio i svoje kandidate za ministre.

Novu vladu trebalo bi da formiraju ta partija i dio njenih partnera s izborne liste, Demokrate, SNP, Albanski forum i Albanska alijansa, dok bi iz parlamenta, bez učešća u izvršnoj vlasti, trebalo da ih podržava ZBCG.

Glavni odbor (GO) PES-a je na elektronskoj sjednici jednoglasno prihvatio sporazum, ali i predlog mandatara za sastav vlade i lidera te partije Milojka Spajića za kandidate za ministre.

Prema saznanjima Vijesti, za to je glasalo ukupno 59 članova GO – 53 su bila za, nije bilo glasova protiv, dok je šest članova bilo udržano.

Izvor Vijesti rekao je da su neki članovi GO bili nezadovoljni jer se o kandidatima glasalo u cjelini a ne pojedinačno, jer su imali primjedbe na neke predloge.

Za ministra vanjskih poslova predložen je Filip Ivanović, za ministarku evropskih poslova Maida Šukurica Gorčević, za ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, a za ministra finansija Novica Vuković.

Kandidat za ministra pravde je Andrej Milović, za ministra zdravlja Vojislav Šimun, za ministarku rada i socijalnog staranja Naida Nišić, a za ministra energetike i rudarstva Saša Mujović. GO PES-a predložio je da Janko Odović pokriva mjesto ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, dok je kandidat za ministra saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

Ujedinjena pod znakom pitanja

Osim PES-a, svoje kandidate za vlast juče je predložio samo NSD – njihov lidera Andrija Mandić trebalo bi da bude šef parlamenta, dok se očekuje da ostale stranke narednih dana istupe s imenima.

Do tada bi trebalo da se definitivno zna ko će činiti parlamentarnu većinu, jer je trenutno nepoznato da li će njen dio biti i Ujedinjena Crna Gora.

Predsjednik Ujedinjene Goran Danilović poručio je juče Spajiću da ne zna i ne umije da odgovori da li je ta stranka dio većine, „jer to ne može znati dok ga o tome Spajić ne obavijesti“. Ujedinjena je na izborima nastupila s PES-om i ima jednog poslanika u parlamentu.

Danilović je na Fejsbuku napisao da su u utorak od Spajića na onlajn grupi dobili prekor i poziv da se, svi koji nisu odgovorili, izjasne jesu li dio većine.

Mandataru rok za sastav vlade ističe 8. novembra. Član predsjedništva njegove stranke Filip Ivanović, najavio je juče da će vlada biti izabrana krajem mjeseca.

U sporazumu piše, ali mogu li šef parlamenta i vlada istog dana?

Koalicionim sporazumom definisano je da se šef Skupštine, njeni potpredsjednici i vlada biraju istog dana. Prvobitno je bilo predviđeno da se predsjednik i potpredsjednici parlamenta biraju istovremeno.

Prema Poslovniku Skupštine, program mandatara i njegov predlog za sastav kabineta dostavljaju se poslanicima najkasnije tri dana prije sjednice na kojoj se odlučuje o izboru vlade. Međutim, sjednica na kojoj će biti birana vlada ne može se sazvati prije nego što bude izabran čelnik Skupštine.

Iako neki pravnici osporavaju da je, prema Poslovniku Skupštine, moguće u istom danu birati rukovodstvo parlamenta i vlade, više aktuelnih i bivših poslanika tvrdi da se to može uraditi bez kršenja akata.

Oni kažu da je potrebno da se, pošto Spajić dostavi ekspoze i sastav kabineta u predviđenom roku i pošto bude izabran šef Skupštine, poslanici dogovore na kolegijumu o novoj sjednici, i da je onda novoizabrani predsjednik parlamenta i zakaže.

Kandidati za ministre PES-a: Ne fali obrazovanja, ali iskustvo…

Filip Ivanović, kandidat za ministra vanjskih poslova, diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu u Bolonji, a doktorirao na Norveškom univerzitetu u Trondhajmu. Radio je na Univerzitetu u Levenu, Van Lir Institutu u Jerusalimu i Univerzitetu Donja Gorica (UDG). Od aprila 2022. je naučni saradnik na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore (UCG), a bio je direktor Centra za helenske studije.

Doskorašnji šef države Milo Đukanović odbio je da ga podrži za ambasadora pri Svetoj stolici, uprkos tome što mu je odobren agreman za tu funkciju.

Kandidat za ministra finansija Novica Vuković je diplomirani ekonomista. Na čelu državnog trezora bio je od oktobra 2021. do oktobra 2022, da bi karijeru nastavio u privatnom sektoru. U NLB banci je bio od 2004. do oktobra 2021, a radio je i u Lovćen banci. Trenutno je u direktor upravljanja bilansnim odnosima i likvidnošću banke u Adriatik banci.

Filip Radulović, predložen za ministra saobraćaja, diplomirao je na Univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, gdje je studirao biotehnologiju i menadžment tehnologije. U SAD-u je radio u kompanijama Tesla i Chargepoint. Nakon povratka u Crnu Goru 2020, bio je bio predsjednik Odbora direktora avio-kompanije AirMontenegro, kao i izvršni direktor Montenegro works-a, holding kompanije koja je trebalo da upravlja svim državnim firmama. Član je Predsjedništva PES-a.

Kandidat za ministra pravde Andrej Milović radio je kao advokat, dok je u Vladi Zdravka Krivokapića bio generalni direktor Direktorata za blokčejn i kriptovalute pri Ministarstvu finansija. Nakon toga, izabran je za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, pa je po toj funkciji bio i član Tužilačkog savjeta. Kritičari ga optužuju da se tokom bavljenja advokatorom ogriješio o etiku te profesije. Takođe je član Predsjedništva PES-a.

Za ministarsku evropskih poslova predložena je pravnica Maida Gorčević, koja je bila savjetnica za manjinska prava u Krivokapićevom kabinetu. Prije toga je radila u podgoričkoj izdavačkoj kući „Nova knjiga“. I ona je u predsjedništvu Spajićeve partije.

Naida Nišić, predložena za ministarku rada i socijalnog staranja, bila je sekretarka Koordinacionog tijela za realizaciju programa „Evropa Sad“. Radila je i kao saradnica u Ministarstva finansija i socijalnog staranja, kad je njime rukovodio Spajić.

Anđela Jakšić Stojanović, koja konkuriše za ministarku prosvete, nauke i inovacija, je vanredna profesorka iz oblasti marketinga i menadžmenta, od 2020. zaposlena na UDG-u. Trenutno je dekanka Fakulteta za kulturu i turizam i direktorka studijskog programa Međunarodne studije za hotelijerstvo i menadžment – Vatel, te članica Predsjedništva PES-a.

Kandidat za ministra zdravlja je ljekar Vojislav Šimun, koji je je od početka profesionalne karijere zaposlen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra u Podgorici, gdje radi kao ginekolog-akušer. Doktorand je na Medicinskom fakultetu UCG.

Za ministra prostornog planiranja, urbanizma i drzavne imovine predložen je pravnik Janko Odović, bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, takođe u mandatu Spajića. Karijeru je počeo u Ustavnom sudu, a potom je u Komisiji za hartije od vrijednosti bio viši savjetnik za zastupanje. Radio je i u Narodnoj banci Srbije.

Predsjedništvo PES-a isključilo ga je iz stranke krajem aprila zbog, kako su tada saopštili, narušavanja njenog jedinstvo manipulisanjem informacijama i povlačenjem poteza bez konsultovanja organa PES-a. Međutim, on je tvrdio da je tom odlukom prekršen statut. Nakon toga, predstavljao je PES u Državnoj izbornoj komisiji.

Saša Mujović, kandidat za ministra energetike i rudarstva, je dekan Elektrotehničkog fakulteta (ETF) u Podgorici. Na tom fakultetu je diplomirao 2001, a doktorirao 2010. Bio je član Savjeta za naučno-istraživačku djelatnost Ministarstva nauke od 2016. do 2020. Od 2019. je dekan ETF-a i član Senata UCG-a.