Sukob sa Rusijom pretvorio Ukrajinu u „najminiraniju zemlju“ na svijetu

Sukob sa Rusijom pretvorio je Ukrajinu u „najminiraniju zemlju“ na svijetu, piše „Vašington post“, pozivajući se na podatke ukrajinske vlade i nekoliko nevladinih humanitarnih grupa za čišćenje mina.

Skoro jedna trećina ukrajinske teritorije je pogođena teškim borbama i vjerovatno će zahtijevati intenzivne operacije deminiranja, navodi list i dodaje da je, prema podacima istraživačkog centra GLOBSEC sa sedištem u Slovačkoj, preko 67.000 kvadratnih milja (173.529 kvadratnih kilometara) kontaminirano neeksplodiranim ubojitim sredstvima. To je više od veličine Floride i otprilike je ekvivalentno Urugvaju.

„Količina ubojitih sredstava u Ukrajini je bez presjedana u proteklih 30 godina“, rekao je direktor programa britanske NVO „Majns advajzori“ Greg Kouter.

Prema podacima UN, skoro 300 civila, uključujući 22 djece, poginulo je u Ukrajini u incidentima povezanim sa neeksplodiranim ubojitim sredstvima između februara 2022. i jula 2023. godine, objavio je „Vašington post“. Mine i druga neeksplodirana municija takođe su dovela do 632 povrede civila u istom periodu, dodaje se.

Obije strane u sukobu aktivno koriste mine u svojim operacijama, navodi list. SAD su takođe doprinijele miniranju ukrajinske teritorije snabdijevajući Kijev artiljerijskim mjecima od 155 milimetara koji stvaraju privremena minska polja, iako bi njihova podmunicija tehnički trebalo da se samouništi, piše „Vašington post“. Još jedno oružje američke proizvodnje koje je poslato u Ukrajinu bila je protivtenkovska mina M21, koja se ne samouništava, dodaje se.

Odluka Vašingtona da Kijevu obezbijedi „kasetnu municiju američke proizvodnje, za koju se zna da raspršuje projektile koji ne eksplodiraju, može samo da poveća opasnost“, navodi „Vašington post“.

Prema nekim procenama, za uklanjanje svih neeksplodiranih ubojitih sredstava rasutih širom zemlje moglo bi biti potrebno 757 godina, čak i ako bi 500 timova za deminiranje bilo zaduženo za misiju, objavio je „Vašington post“.

Procjene Svjetske banke pokazuju da bi troškovi ovih operacija mogli da dostignu 37,4 milijarde dolara u samo narednih deset godina, dodaje se.

Vašington je do sada posvetio samo oko 95 miliona dolara za operacije deminiranja u Ukrajini, navodi se u izvještaju Stejt departmenta za 2023.

Zamjenica generalnog sekretara UN za politička i pitanja izgradnje mira Rozmeri Dikarlo upozorila je Savjet bezbjednosti UN da su ogromni djelovi ukrajinske teritorije prekriveni minama i kasetnim bombama koje će „nastaviti da predstavljaju opasnost za civile u godinama koje dolaze“.

Ranije ove nedjelje, ruski ambasador u SAD, Anatolij Antonov, osudio je Vašington jer je pretvorio Ukrajinu u „groblje“ smrtonosnog otpada.