Sudija tvrdi da je odluku potpisalo još dvoje kolega, a da je optužen samo on

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak priznao je da je potpisao rješenje kojim je odbačena optužba protiv dvije službenice banke u Kolašinu za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

U rješenju je navedeno da je u tom slučaju došlo do zastare krivičnog gonjenja.

Kako po novijim zakonskim odredbama za to djelo ne postoji mogućnost zastarijevanja, sudija Mrdak se tereti da je zloupotrijebio položaj kako bi donio nezakonitu odluku.

Kako „Dan“ saznaje, Mrdak je na nedavno održanom suđenju u podgoričkom Višem sudu negirao krivicu, tvrdeći da nije postojala namjera da postupa nezakonito u korist okrivljenih.

On je rekao da je bio sudija izvjestilac u postupku protiv službenica banke L.B. i D.R., koje su prvostepenom presudom bile osuđene na kazne kućnog zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju.

Iznoseći odbranu, sudija je saopštio da sada smatra da odluka jeste bila nepravilna, ali da greška koja se dogodila nije krivično djelo.

Naglasio je da nije imao namjeru da bilo kome pribavi korist i da optužene službenice banke i ne poznaje i da ih nikada nije vidio.

Kako je dodao, da je imao namjeru da im pomogne, to bi učinio prvi put, a tada je upravo on kao sudija izvjestilac predložio da se kazna kućnog zatvora pooštri na devet mjeseci zatvora.

Takođe, sudu je ukazao i na činjenicu da na odluci zbog koje se nalazi na optuženičkoj klupi stoje potpisi još dvojice njegovih kolega, koji su takođe imali mogućnost da reaguju, ukoliko su smatrali da odluka nije zakonita.

Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ta dvojica sudija su tokom istrage, na saslušanju u SDT-u, potvrdili da se na odluci da je nastupila zastara u slučaju službenica filijale banke u Kolašinu nalazi njihov potpis.

Međutim, tvrde da se ne sjećaju kada su potpisali sporno rješenje.

Odluka pred Vrhovnim sudom

Odluka koju je vijeće sudija Mrdaka donijelo našla se i pred Vrhovnim sudom, jer je Vrhovno državno tužilaštvo predalo zahtjev za zaštitu zakonitosti.

U zahtjevu VDT-a navedeno je da je Viši sud u Bijelom Polju preinačio presudu Osnovnog suda u Kolašinu i prema okrivljenim L.B. i D.R. odbio optužbu zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Na taj način, kako je utvrdio Vrhovni sud, povrijeđen je zakon.

SDT tereti za zloupotrebu službenog položaja

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) optužilo je sudiju Mrdaka da je počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja, za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

On se tereti da je krivično djelo počinio kao sudija izvjestilac kojem je u rad dodijeljen drugostepeni predmet u krivičnom postupku i kao član vijeća od troje sudija.

Na sjednici tog vijeća održanoj 8. marta ove godine jednoglasno je donijeta presuda da se žalba Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu uvaži i da se prvostepena presuda Osnovnog suda u Kolašinu preinači u dijelu odluke o kazni, tako što će se okrivljenima L.B. i D.R., umjesto prvostepeno izrečene kazne zatvora koja se ima izdržavati u prostorijama za stanovanje, izreći kazne zatvora od po devet mjeseci.

Međutim, kako tvrde iz SDT-a, sudija je izradio pisanu presudu kojom se prvostepena presuda preinačava tako što se prema okrivljenima odbija optužba zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju zato što je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja.

Takođe, tereti se da je u službenu ispravu – zapisnik o vijećanju i glasanju unio neistinit podatak da je vijeće donijelo odluku da je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja i da se optužba odbija, iako je znao kakvu odluku je vijeće donijelo i da je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisano da krivično gonjenje ne zastarijeva za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

Okrivljena i zapisničarka

Sudija Mrdak se tereti da je sa umišljajem podstrekavao okrivljenu S.M., zapisničarku u sudu, da u službenu knjigu unese neistinit podatak, pa je ona, prihvatajući nalog okrivljenog, bez znanja ostalih članova vijeća, u knjizi sjednica vijeća u kojoj se vodi evidencija o svakoj sjednici vijeća, preko upisane odluke koju je donijelo vijeće, „nanijela tečni korektor bijele boje, a preko njega svojeručno upisala da je vijeće donijelo odluku da se odbije optužba zbog zastarelosti“, iako je znala da takva odluka nije donijeta.

Okrivljenoj se optužnim aktom stavlja na teret da je učinila krivično djelo falsifikovanje službene isprave, za koje je propisana kazna do pet godina zatvora.