Strogo tajno: Predmeti o uništavanju dokumentacije ANB-a, i dalje, u fazi izviđaja?

Dokle se stalo sa istragama u predmetima koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT), na osnovu materijala i dokaza koje je dostavio bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Dejan Vukšić, o uništavanju dokumentacije ove službe, ali i nezakonitoj primjeni mjera tajnog nadzora, sve su prilike, još za dugo nećemo saznati.

Po svemu sudeći, ovaj proces vodi se u najstrožijoj tajnosti, jer od njegovog pokretanja, na ovu temu, niko se više nije oglašavao.

Naime, početkom 2021. bivši direktor ANB-a, a sadašnji savjetnik predsjednika Jakova Milatovića za bezbjednost, Dejan Vukšić, SDT-u je podnio prijavu, sačinjenu na osnovu operativnih radnji službenika Agencije.

Koliko je lica, u tom trenutku, bilo osumnjičeno za uništavanje dokumentacije javnosti nije bilo poznato, ali ono što je izvjesno jeste da je SDT, po toj prijavi, formiralo predmet u kojem je „izražena sumnja da je više lica učestvovalo u nezakonitim radnjama, među kojima je i uništavanje strogo povjerljivih dokumenata”.

Podsjećamo, neposredno nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. brojni mediji prenijeli su informaciju da su službenici ANB-a, na Žabljaku, spaljivali povjerljive podatke i dokumenta.

„U pitanju su mjere nadzora bez odluke suda… Najveći dio materijala je uništen”, okrio je neimenovani izvor „Vijesti”.

Specijalno tužilaštvo, na čijem je čelu tada, još uvijek, bio Milivoje Katnić, poslalo je određenim licima pozive za saslušanja, u svojstvu građana, na okolnosti nestanka i uništenja povjerljivog materijala.

Tadašnji šef ANB-a, Vukšić, u izjavi za „Dan“ kazao je da se radi o tajnom predmetu i da, u tim okolnostima, ne može ništa reći o samom procesu.

„Ne želim ni na koji način da narušim bilo šta”, izjavio je za „Dan” Vukšić.

On je, nedugo zatim, tim istim povodom dao intervju i podgoričkim „Vijestima”, gdje je otkrio da „postoje dokazi da je uništen dio dokumentacije, koji nije prolazio zvaničnu evidenciju“.

„Tačno je da postoje dokazi da je uništen dio dokumentacije – spisi o tajnom prikupljanju podataka bez prethodne odluke donesene u skladu sa Zakonom”, saopštio je, odgovarajući na pitanja novinara „Vijesti”, bivši šef ANB-a.

SDT-u smo, još u aprilu ove godine, uputili pitanja o tome da li su ovi predmeti i dalje u fazi „izviđaja”, međutim – ni do danas nismo dobili odgovore.

Prema jedinim, za sad, javno dostupnim podacima, do 1966. godine, kada je tadašnja UDB-a reformisana u SDB Crne Gore, vođeno je 40.885 dosijea, što je obuhvatalo 25 odsto radno sposobnog stanovništva. Riječ je, dakle, o pola kilometra dužine materijala – izvještaja, procjena, analiza, dosijea…

Od tog broja, navodno, SDB je, nakon transformacije, zadržao svega 11.673 personalnih i 448 drugih dosijea, tj. podataka za 10 odsto stanovništva Crne Gore, dok je ostatak, a što je malo vjerovatno, „uništen“.

U arhivama sadašnjeg ANB-a, kako nezvanično saznajemo, iz tog perioda pohranjeno je nešto malo preko 50.000 raznih dokumenata – koji, vrlo vjerovatno, nikada neće ugledati svjetlost dana – dok je samo jedan metar dokumenatacije tajne službe, iz vremena SFRJ, predat Državnom arhivu Crne Gore.