Stop policijskoj torturi: Saslušanja da se snimaju, ljekari da fotografišu oštećenje

U slučajevima policijske torture tužioci koji vode istragu obavezni su da angažuju vještake medicinske struke, čak i kada na osobi koja je prijavila nasilje nema vidljivih promjena.

Ovo je samo jedna od naredbi iz obavezujućeg uputstva koje je vrhovni državni tužilac Milorad Marković uputio svim tužilaštvima za postupanje u slučajevima policijske torture, prenosi „Dan“.

Marković je, poslije analize dosadašnjih istraga u predmetima torture, naložio da tužioci naredbu o angažovanju sudskog vještaka medicinske struke donose i bez izričitih navoda o torturi, odnosno kada god postoje drugi razlozi koji ukazuju da bi saslušano lice moglo biti žrtva torture.

„Ukoliko nema dostupnih sudskih vještaka medicinske struke, naložiti ljekaru pregled, fotografisanje, a oštećenog upozoriti da ima pravo da odabere svog ljekara. U svim situacijama pregled se mora obaviti bez prisustva policijskog službenika“, navedeno je u uputstvu.

U slučajevima da tužioci dođu do sumnje u izvršenu torturu, kao i po krivičnoj prijavi, moraju odmah formirati predmet i preduzimati hitne radnje u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica važnih za krivični postupak. Ukoliko to već nije učinjeno, o događaju moraju upoznati Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i sa njima neposredno sarađivati. U uputstvu je naloženo i da se u svakom postupku razmotri mogućnost da se saslušanja osumnjičenih i oštećenih lica snimaju.

„U slučaju kada policijski službenik odbije radnju prepoznavanja obavijestiti neposrednog starješinu, te ukoliko ni to ne da rezultate, obavijestiti direktora policije radi ocjene da li je policijski službenik izvršio disciplinski prestup ili povrijedio etički kodeks. U slučajevima kada postoji sumnja da je tortura izvršena od strane policijskog službenika koji je nadležan da obavlja službene radnje u drugim predmetima postupajućeg tužilaštva, razmotriti mogućnost da se spisi predmeta uz obrazloženje dostave na nadležnost drugom državnom tužilaštvu“, piše u dokumentu VDT-a, uz naredbu da se u svakom slučaju razmotri mogućnost podnošenja žalbe.

Marković je naredio i da u predmetima koji su formirani protiv N.N. učinilaca tužilac mora policijskim službenicima dati naloge za preduzimanje konkretnih mjera i radnji, a na taj način bi se obezbijedilo aktivno učešće državnih tužilaca u istragama i zahtijevati od policije detaljne i precizne odgovore o tome koje su mjere i radnje preduzeli i koji su dokazi prikupljeni po datim nalozima. Takođe, izdato je uputstvo da se u svim do sada formiranim predmetima izvrši detaljna analiza ovih predmeta pojedinačno, do sada preduzetih mjera da se učinilac krivičnog djela pronađe, da se učinilac ili saučesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i obezbijede tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz, kao i do sada prikupljenih obavještenja koja bi bila od koristi za uspješno vođenje krivičnog postupka. Izvještaj se koordinatoru mora dostaviti u roku od 30 dana od dana prijema uputstva.

Marković je obavezujuće uputstvo uputio i rukovodiocima tužilaštava u kojima se vode istrage za policijsku torturu. Njima je naređeno da se u roku od 15 dana od dana prijema uputstva izvrši kontrola tabelarnog prikaza svih predmeta koji su formirani u tužilaštvima u vezi sa sumnjom da je izvršena tortura od strane policijskih službenika ili službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i da se uporedi sa svim promjenama u predmetima.

„Potrebno je navesti podatke koji se odnose na izrečene kazne od strane prvostepenog suda, izjavljene žalbe i odluke drugostepenog suda, kao i podatke o podnesenim pritužbama, odlukama neposredno viših tužilaštava po pritužbama i naknadnim postupanjem po njima. Za tačnost podataka odgovaraju rukovodioci“, navedeno je u uputstvu.

Rukovodioci tužilaštava su obavezni da kvartalno tabelarno dostavljaju promjene u predmetima torture, kao i na zahtjev koordinatora za slučajeve torture.

„Rukovodioci su dužni da o informacijama u vezi sa predmetima formiranim zbog torture obavijeste koordinatora i to pismeno ili mejlom. Rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji/istrage neopravdano dugo traju, odnosno u predmetima u kojima državni tužioci u zakonom predviđenim rokovima ne preduzimaju potrebne radnje u cilju donošenja odluke, daju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje u skladu sa zakonom“, piše u uputstvu.