Kako se decenijama raspolagalo imovinom Glavnom grada i po kojem kriterijumu su dijeljeni stanovi i poslovni prostori? Gdje su automobili koji su u vlasništvu Glavnog grada? O ovome govorili v.d. direktora Agencije za izgradnju Podgorice Dragan Senić, direktorice NVO Agencija za socijalnu pravdu Ines Mrdović i iz sekretarijata za komumnalne djelatnosti govori Andrija Babović (NSD).
Dragan Senić je formirao komisiju koja je ustanovila da Glavni grad posjeduje 320 stanova ali da se ne zna ko njima raspolaže. On tvrdi da kad je došao na poziciju Agencije za izgradnju Glavnog grada, pored činjenice da 7 miliona evra komunalija nisu plaćene, ono što mu je preuzelo pažnju su poslovni prostori.
„S obzirom da Agencija upravlja sa 202 poslovna prostora odlučili smo da formiramo komisiju koja će utvrditi ko raspolaže stanovima, poslovnim prostorima i garažama. Da vidimo ko raspolaže sa tim stanovima. 300 stanova nije mala brojka. U katastru se vodi 380 stambenih prostora od kojih 82 stambena prostora ne postoje na terenu iako su i dalje upisani u katastar nepokretnosti“, kazao je Senić.
On dodaje da ne optužuje nikog već da će Komisija tačno utvrditi ko je po kom osnovu dobio stambeni prostor.
„Imamo i lokacije i adrese, ali se mora utvrditi po kom osnovu su dobijani stanovi. Oni se vode na Glavni grad a ako ih je neko dobio regularno zašto ih nije preveo na sebe i zašto ne plaća porez? Tih 300 stanova se nalaze po čitavom gradu. A gdje su oni koji su neupisani? Šta ćemo i sa ostalima“, pita se Senić.
Andrija Babović iz sekretarijata za komunalne djelatnosti navodi da je ovo Bermudski trougao gdje se imovina grada gubi.
„Zamislite stepen neodgovornosti bivših vlasti da u bilo kom trenutku ne postoje ovakve evidencije. 27 vozila imamo nedostajućih kada je ta vrsta imovine grada u pitanju. Nemamo ni trag za određeni broj stanova koji nije mali, poslovnih prostora i garaža. Kako je moguće da garaža ne postoji? Je li ona nasilno prisvojena? Decenijama unazad se u gradu radilo bez kriterijuma za dodjelu stanove. Postojali su kriterijumi koji su bili namješteni za pojedinačne slučajeve. Imate situaciju prilikom dodjele stanova – u fazi smo formiranja komisije koja treba uraditi reviziju dokumentacije, nakon toga, provjeriti kriterijume na osnovu koga su ti stanovi dodjeljivani. Moramo provjeriti i samu ispunjenost tih kriterijuma i obavijestiti nadležne organe“, kazao je Babović.
Zamislite, navodi on, jednu porodicu sa malom djecom koji žive u kući u kojoj vlaže zidovi a koji vjeruju sistemu i jave se konkursu za rješenje njihovih životnih problema.
„I onda zamislite trenutak spoznaje da se vidi da nisu oni ti koji su dobili taj stan jer je to dobio neko drugi. To više ne postaje nepravda, u onom trenutku kada vi ostavite petočlanu porodicu da živi u nehumanim uslovima – to nije nepravda već gubljenje nade“, kazao je Babović.
Ines Mrdović je rekla da je čitava ova priča posljedica toga da ovaj sistem godinama ne funkcioniše.
„Zakon o državnoj imovini je donijet daleke 2009. godine a obaveza i za državu i za opštine bila je da u nekih pola godine izvrše evidenciju i popišu kompletnu imovinu kojom raspolažu i da se uradi registar. Mi smo danas u 2024. godini, deceniju ipo kasnije, mi vidimo da li se na nivou Glavnog grada formiraju neke komisije koje to treba da popišu. U svakom slučaju, te komisije moraju promptno reagovati. Najhitnije moguće. Ova nova vlast na nivou Podgorice je u mandatu godinu ipo otprilike i to je posao koji je već trebao da bude završen“, kazala je ona.
Dodaje da ukoliko Agencija za izgradnju Podgorice ima problem da dokaže vlasništvo, zašto ne uzeti upis nepokretnosti za svaki konkretan poslovni prostor iz katastra.
„Znači li to da katastar ne obezbjeđuje tu dokumentaciju ako idemo pretpostavkom da u organima Glavnog grada postoje kadrovi bivše vlasti koji čuvaju informacije ili su i dobrim dijelom uništili. Onda je naredna adresa Uprava za katastar i uzmete list nepokretnosti. Ako ja želim da kupim stan ja ću prvo da zakucam na njihova vrata i da vidim ko je raspolagao tom imovinom“, kazala je Mrdovićeva.
Za dobar dio poslovnih prostora se ne zna ko njima gazduje ili na koji način.
„Vi u katastru imate sve promjene nepokretnosti. To je jasna stvar jer se pravno može riješiti stvar“, kazala je ona.
Senić se nadovezao i kazao da žele čistu situaciju ko je i kad i po kom osnovu dobio imovinu, a da to važi za stanove, garaže i poslovne prostore.
„Ono sa čime agencija raspolaže su poslovni prostori koji se izdaju i od toga Glavni grad odnosno država ima korist a što se tiče stanova i garaža treba utvrditi na koji način su dodijeljeni, po kom osnovu, i ko raspolaže sa preostalih 268 poslovnih prostora. Treba utvrditi. Nadležnost agencije nisu stanovi. Moramo imati jasnu i čistu situaciju“, zaključio je on.