Stanić o akcizama: Vlada sprema grčki scenario, vodi građane ka siromaštvu i uništava privredu

Samo vlast bez elementarnog osjećaja za građane i privredu može povećavati akcize u vremenu kad svi trpe posljedice dugotrajne ekonomske krize izazvane koronavirusom i padom BDP-a od preko 15 odsto u prošlog godini, kaže u razgovoru za CdM portparol i sekretar Kluba poslanika SDP u Skupštini Crne Gore Mirko Stanić.

Objašnjava i zašto daje ovako oštru ocjenu.

“Umjesto stimulacija svi dobijamo veće cijene, a kako građani i privreda raspolažu sa sve manje novca ući će se u grčki scenario koji se desio sredinom prošle decenije, da veći porezi i akcize dovode do ogromnog smanjena potrošnje, ali i gubitka radnih mjesta, što onda vodi ka manjim državnih prihodima, pa se iznova uvode nove akcize i porezi i tako sve u krug, dok građani nijesu potpuno osiromašeni, a privreda uništena”, smatra Stanić.

Vlada od 1. jula planira povećanje akciza na duvan, alkoholna pića, gazirana pića i slatikiše.

Prema njegovim riječima, pitanje akcizne politike spada u red ključnih ekonomskih politika svake države i uz porez na dodatu vrijednost akcize su ključni izvor finansiranja budžeta, odnosno potrošnje. Zbog toga se svakoj promjeni u ovoj oblasti mora prići na utemeljen i organizovan način, uz saradnju sa predstavnicima privrede i analizu efekata.

Kaže kako za povećenje akciza na duvanske proizvode Vlada nije morala tražiti tuđa iskustva, već smo, kako dodaje, nažalost, to mogli naučiti iz greške prethodne Vlade Crna Gora kada se izgubilo nekoliko desetina miliona eura poreskih prihoda.

Stanić pojašnjava kako je kod akcize potrebno da njihov rast bude postepen, ujednačn i predvidljiv kako bi se izbjegli šokovi na tržištu i pojava sive zone koja je tradiocionalno vezana za duvanske, ali o ostale akcizne proizvode poput alkoholnih pića ili kafe.

“Zbog primjenjivanja potpuno suprotno politike od ove odlukom u iznenadnim povećanjem akciza početkom 2018. godine, prihod od akciza na duvanske proizvode je pao sa 57.237.106 eura iz 2017. godine na 40.625.812 eura naredne, 2018. Znači država je sa većom stopom akciza naplatila manje novca skoro 17 miliona ili 30 odsto, što se itekako osjetilo u državnoj kasi. Da ponovim, sa većom akciznom stopom smo naplatili 30 odsto manje novca”, upozorava Stanić.

Podsjeća da je ta štetna odluka promijenjena već sljedeće godine, ali njene posljedice po budžet i danas osjećamo.

Napominje da ne samo što prihodi u 2019-toj (46,3 mil) o 2020-toj (45,5 mil) godini nijesu dostigli rekord iz 2017., nijesu dostigli ni 2016-tu godinu, kada je naplaćeno oko 49,6 miliona. Zato ističe da je jedna pogrešna odluka dovela do poremećaja tržišta i jedini koji mogu da se raduju ovoj novoj najavi rasta akciza su šverceri i kriminalnci, jer će zbog nje, na sivom tržištu zaraditi milione koje će država izgubiti.

“Da rezimiramo, od ovakvog povećanja akciza korist može imati samo sivo tržište, a štetu državni budžet i privrednici koji rade legalno, što će se odraziti i na naplatu ostalih poreza (pdv, porezi i doprinosi na plate)”, jasan je sagovornik CdM-a.

Slično je, kaže, i ostalim akciznim proizvodima, poput alkoholnih ili gaziranih pića gdje povećanje akcize u sred poslovne godine dovodi do ogromnih problema i štete za privrednike, a građani će nesposobnost vlasti da pokrene ekonomiju plaćati kroz sve veće račune u prodavnicama.

Prema njegovim riječima, sve ovo je loš scenario koji je pripremila Vlada Zdravka Krivokapića, za koju danas poslije svih gafova niko u našoj zemlji ne misli da je ekspertska, a i poslanici koji su ih izabrali govore da su nesposobni i nestručni.

U analizi za CdM, Stanić napominje da će u tom scenariju i slatkiši postati akcizna roba, sa smiješnim objašnjenjem da se to uvodi zbog sprječavanja dijabetesa.

“Kako su glavni izvori ugljenih hidrata za organizam hljeb, žitarice i krompir, za očekivati je ako ovako nastave da nam se “brinu” da i na njih uskoro uvedu akcizu kako na luksuznu robu”, napominje Stanić u razgovoru za CdM.

Kako ističe, uvođenje akciza na slatkiše ministar finansija pravda računicom u kojoj je iznos poreza promašio za 10 puta, što ne bi bilo sporno, da očigledno na osnovu takvih račinica nijesu određivali i povećanje akciza.

“I da ne zamjerimo previše što se na nas iz SDP koji govorimo o štetnosti ove namjere ne obaziru previše, iako bi mogli pročitati što smo pisali i prethodnoj vlasti kad su imali istu namjeru. Vlada se ne obazire ni na prigovore poslovne zajednice koja je žestoko kritivala promjenu poreske politike bez najave i u sred krize”, jasan je.

On objašnjava da Vlada u ovoj godini planira 241 milion eura prihoda od akciza, a od povećanja računa na efekat od 35,6 miliona eura. Kako sada stvari stoje, prihodi od duvanskih proizvoda (čije su cijene povećane i početkom ove godine) za prva četiri mjeseca iznose manje od 12 miliona eura, što ukazuje da za godinu teško da mogu dostići i 40 miliona, a uz planirani rast cijene od prvog jula se može desiti da se ovi prihodi prepolove u odnosu na plan.

Stanić napominje da svakako ostaje potreba usklađivanja akcizne politike sa politikom EU, ali upozorava da, kao i u slučaju sa akcizom na gorivo, mora se voditi računa o specifičnosti Crne Gore gdje su granični prelazi na bukvalno sat i po vožnje od bilo kojeg crnogorskog grada, i ako postoji tolika razlika u cijenama u odnosu na okruženje da će građani akciznu robu nabavljati tamo gdje je ona jeftinija.

“Na stranu što se švercom ovih roba stvaraju uslovi da neko ostvari milionsku zaradu, što bi takođe trebalo staviti u fokus analize”, smatra on.

Zbog toga, dodaje, u SDP-u pozoravaju prije nego rezultati ovih štetnih namjera budu desetine miliona eura štete po državni budžet i gubitka stotina radnih mjesta.

“Odustanite od ovog, napravite analizu i uđite u dogovor sa poslovnom zajednicom kako bi poreska politika bila optimalno pripremljena i sprovedena, a državni prihodi veći i stabilni. I prošlu Vladu su upozoravali da ovakva akcizna politika pogoduje isključivo švercerima i upozoravali ih da neki svjesno, a neki nesvjesno, rade u njihovu korist. Danas kada imamo i sopstveno loše iskustvo iz prakse i neko ponovo kreće istim putem, možemo li ovakvu namjeru pripisati neznanju?!” zaključuje Stanić u razgovoru za CdM.

Izvor: CdM