Politička stabilnost je jedna od najzastupljenijih sintagmi u javnom rječniku ove godine u Crnoj Gori. Mnogo izjava, upozorenja, obećanja, kritika, počinjalo je, nastavljano ili završavano sa “politička stabilnost”. Potraga za političkom stabilnošću odvela je Crnu Goru u vanredne parlamentarne izbore, a ista je postala glavni cilj izbornog raspleta. Skoro da ne postoji politički subjekat koji nije tražio, obećao ili najavio – političku stabilnost. Barem deklarativno.
Prošlo je skoro dva mjeseca od održavanja parlamentarnih izbora i pred Crnom Gorom je proces formiranja vlade i nove većine. Neformalni razgovori obavljeni su početkom jula, a zvanični pregovori počeli su u drugoj polovini jula. I predsjednik Milatović započeo je konsultacije o davanju mandata za formiranje vlade, sa liderima političkih stranaka. Milatović je prethodno u više navrata skrenuo pažnju na važnost formiranja stabilne vlade, te uključivanja autentičnih predstavnika svih nacija u Crnoj Gori.
Politička stabičnost jedan je od vodećih razloga zbog kojih politički subjekti koji su na izborima učestvovali na izbornoj listi Pokreta Evropa sad, prije svega Ujedinjena Crna Gora i CIVIS, zahtijevaju stvaranje široke većine, značajno veće od one koju bi činio 41 poslanik u Skupštini. Po njihovom mišljenju, nije u pitanju samo borba protiv ranije sprovođene političke i nacionalne diskriminacije, već i potreba da buduća vlada osigura “trajanje” i uspostavi stabilnost. Slične stavove zastupaju i u koaliciji Za budućnost Crne Gore, odakle uglavnom stižu poruke o važnosti poštovanja i sprovođenja izborne volje, te poštovanja osnovnih demokratskih standarda u formiranju nove vlasti. A na poštovanje izborne volje, kao jednog od preduslova za uspostavljanje političke stabilnosti, pozivaju i iz Pokreta Evropa sad.
Analitičari uglavnom podsjećaju na iskustva prethodne dvije vlade, koje nisu imali ni stabilnu ni dugotrajnu podršku u parlamentu, zbog čega je često dolazilo do zatezanja na relaciji parlament – vlada. S obzirom na to da je pred Crnom Gorom proces reformi u nekoliko smjerova, pouzdana, široka i stabilna većina u parlamentu ključna je za ostvarivaje napretka u evropskim integracijama.
Tridesetavgustovska većina na izborima osvojila je 50 mandata, što je više nego dovoljno za formiranje vlade koja bi imala jaku podršku u parlamentu. Ukoliko u vladu uđu i neke od nacionalnih stranaka manje brojnih naroda, to će svakako značiti da Crna Gora dobija stabilnu vladu. A teorija, kao i praksa, sugerišu i opominju, da stabilna vlada uglavnom znači i stabilnu državu, dok je nestabilna vlada uzrok ili posledica – nestabilne države.
Svi politički subjekti, osobito oni sa najviše osvojenih glasova na izborima, na ispitu su političke zrelosti i odgovornosti. Najveću odgovornost svakako ima Pokret Evropa sad, nastao iz talasa promjena. Ukoliko ne ostvare proklamovani cilj – uspostavljanje političke stabilnosti, to bi mogao biti kraj novog talasa, nastavak političke neizvjesnosti i novi izborni rasplet u kojem će najveći minus u glasovima ostvariti oni koji partijske apetite ili poruke stranih agentura, budu stavili iznad volje narod.
Do tad, crnogorsko društvo ima šansu da ostvari političku stabilnost i dobije stabilnu vladu PES-a, ZBCG-a, Demokrata i ostalih.