Šta tačno treba da uradite kada saznate da vam je visok nivo šećera u krvi
Visok nivo šećera u krvi ili hiperglikemija javlja se kada tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ne može pravilno da koristi insulin koji proizvodi. Insulin je hormon koji reguliše količinu šećera u krvi, a kada insulin prestane da radi svoj posao, šećer počinje da se nakuplja. Kako bi se na vrijeme uočio visok nivo šećera u krvi potrebno je praćenje i redovno kontrolisanje krvne slike i niova glukoze.
Visok nivo šećera u krvi ne javlja se samo zbog hrane
Mnogi faktori mogu da izazovu hiperglikemiju, a stručnjaci podsjećaju da hrana nije jedini uzrok visokog nivoa šećera u krvi. Nakupljen šećer u krvi može privremeno da se javi i zbog prehlade, stresa izazvanog usljed bolesti ili neke teške situacije, a i nivoi glukoze mogu da se mijenjaju tokom dana.
Endokrinolozi naglašavaju da osobe koje znaju da imaju dijabetes u jednom od njegovih glavnih oblika, kao i dijabetes tipa 1, tipa 2 ili gestacijski dijabetes, i redovno odlaze na testiranje krvi, sigurno će znati i sami da osjete kada im je nivo šećera u krvi visok. Fizički simptomi mogu da budu često mokrenje ili povećana žeđ. U slučaju da dijabetes nije dijagnostikovan, ali čovjek ipak ima ove simptome, trebalo bi da ode na ljekarski pregled.
Plan za održavanje ravnoteže šećera u krvi
Kada je visok nivo šećera u krvi, izvan normalnog opsega, postoje mjere koje mogu da se preduzmu, a stručnjaci predlažu sledeću strategiju za održavanje ravnoteže šećera u krvi:
1. Probajte da utvrdite razlog zašto šećer „skače“
Ponekad, utvrđivanje uzroka povišenog nivoa šećera u krvi može da učini da se nekad pretvorimo u detektive. Važno je postaviti sebi pitanja o potencijalnim uzrocima, kao što su navike u ishrani i vežbanju, promene u planu lečenja ili prilagođavanja ličnog života. Određivanje odgovora na ova pitanja može da pomogne da se utvrdi šta bi moglo da krene po „zlu“ zbog čega je nivo šećera u krvi postao visok.
2. Vodite „dnevnik glukoze“
Vođenje evidencije o vrijednostima šećera u krvi može da otkrije obrasce koji mogu precizno da odrede šta uzrokuje skokove i padove. Kontrolisanje tih obrazaca podrazumijeva zapisivanje rezultata iz različitih vremena tokom mnogo dana i traženje određenih trendova.Ti trendovi pada ili porasta glukoze mogu da se prate uz pomoć dnevnika glukoze u krvi. Na osnovu tih nalaza moguće je nešto promijeniti i pratiti efekte promjena. Na primjer, mogu da se ograniče ugljeni hidrati, koji se pretvaraju u šećer kada se svare, da se više vježba ili da se zajedno sa ljekarom prilagodi tretman insulinom (lijekom koji zamjenjuje insulin koji čovjek prirodno proizvodi). Sve ove informacije mogu da pomognu i vama i ljekaru kako bi se shvatilo šta najbolje funkcioniše za održavanje šećera u krvi u normalnom, zdravom opsegu.
3. Testiranje je najbolja kontrola dijabetesa
Uopšteno govoreći, koliko često će neko morati da provjerava šećer u krvi zavisiće od toga koliko dobro se dijabetes drži pod kontrolom. Neke osobe sa dijabetesom moraće da provjeravaju nivo glukoze povremeno ili više puta dnevno. Što se tiče vremena kada treba kontrolisati šećer lekari savjetuju da bi to trebalo da bude prije i posle obroka, prije spavanja, usred noći, prije, tokom ili poslije vežbanja. Testiranje u različitim vremenskim intervalima može da pomogne kako bi se vidjelo koliko dobro određeni lijek djeluje i koja hrana može da utiče na nivo šećera u krvi. Praćenje šećera u krvi je alat koji svako može da koristi za kontrolu dijabetesa i važan je obrazac – a ne samo jedno očitavanje vrijednosti.
4. Nađite vrijeme za odmor i opuštanje
Stres može da bude okidač za porast nivoa šećera u krvi pa se savjetuje život sa što manje stresa. Stres i anksioznost, kao i drugi mentalni problemi, takođe mogu da pogoršaju porast nivoa glukoze, navode naučne studije. Pored toga, prejedanje, zaboravljanje da se popiju uzmu lekovi ili manjak sna mogu da budu znaci stresa. Ako ste svjesni ovakvog ponašanja, ne ignorišite ih jer oni mogu da signaliziraju da ste pod stresom, iako to možda uopšte ne primjećujete, naglašavaju ljekari. Ukoliko je neko uznemiren ili zabrinut, savjetuje se što više vježbanja, novi hobi ili čitanje knjige – bilo koja aktivnost koja nekoga opušta.
5. Redovno odlazite na ljekarske kontrole
Ukoliko se pridržavate svih navedenih savjeta kako bi održavali nivo šećera u krvi, ali su rezultati očitavanja i dalje visoki, možda je vrijme da se promijene ljekovi, ako ih uzimate. Dijabetes je progresivna bolest, a vremenom beta ćelije u pankreasu, koje proizvode insulin, mogu u potpunosti da prestanu da stvaraju taj hormon. Zbog toga je potrebno uraditi dodatno testiranje kako bi se otkrilo da li postoji neki veći, ozbiljniji problem.