Gubitak tjelesne težine svakako može pomoći u snižavanju krvnog pritiska. Međutim, to nije jedini način da se to postigne. Postoje i druge promjene u životnim navikama koje mogu sniziti vrijednosti krvnog pritiska čak i ako se broj na vagi uopšte ne promijeni.
Zašto gubitak težine utiče na krvni pritisak
Istraživanja pokazuju da gubitak oko pet kilograma u prosjeku snižava sistolni krvni pritisak za četiri do pet mm Hg. Američko udruženje za srce napominje da čak i gubitak od 4,5 kilograma može napraviti razliku.
Takvo sniženje krvnog pritiska može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Poboljšanja se mogu pojaviti već nakon nekoliko sedmica, i prije nego što dostignete željenu tjelesnu težinu.
Kada mršavite, istovremeno se dešava nekoliko promjena: srce je manje opterećeno, tijelo postaje osjetljivije na insulin, bubrezi efikasnije regulišu natrijum i tečnost, a simpatički nervni sistem, koji upravlja odgovorom organizma na stres, postaje manje aktivan. Sve ove promjene zajedno mogu značajno sniziti krvni pritisak.
Važno je znati da se većina ovih promjena ne dešava isključivo zbog gubitka težine. Promjene u ishrani, redovna fizička aktivnost i ljekovi mogu izazvati sličan efekat.
Kolika je to razlika
Studija koja je obuhvatila 25 kliničkih ispitivanja pokazala je da je, u prosjeku, svaki izgubljeni kilogram povezan sa padom sistolnog krvnog pritiska od oko jednog mm Hg. Gubitak od pet do deset odsto tjelesne težine može sniziti sistolni krvni pritisak za više od pet mm Hg.
Takvo smanjenje smatra se klinički značajnim i može biti uporedivo sa efektom koji pojedini ljudi postižu uzimanjem ljekova. Rezultati se obično vide brzo, često već u prvim sedmicama procesa mršavljenja.
Šta ako ne izgubite mnogo kilograma
Čak i gubitak od svega 4,5 kilograma može pomoći u kontroli ili sprečavanju visokog krvnog pritiska, navodi Američko udruženje za srce.
Još važnije, mnoge navike koje prate proces mršavljenja, poput smanjenog unosa natrijuma, više fizičke aktivnosti i konzumiranja više cjelovitih namirnica, mogu same po sebi sniziti krvni pritisak, bez obzira na to šta pokazuje vaga.
Zato trud rijetko bude uzaludan, čak i kada se tjelesna težina ne promijeni značajno.
Kada samo mršavljenje nije dovoljno
Ako promjene životnih navika nisu dovoljne da krvni pritisak bude pod kontrolom, to nije neuobičajeno. Na krvni pritisak utiču genetika, starost i druga zdravstvena stanja koja nisu direktno povezana sa tjelesnom težinom ili navikama.
Kliničke smjernice preporučuju uvođenje ljekova kada krvni pritisak ostane iznad 140/90 mm Hg uprkos promjenama načina života.
Ljekovi i zdrave životne navike često daju najbolje rezultate kada se primjenjuju zajedno, a dugoročne promjene mogu omogućiti ljekaru da vremenom prilagodi dozu terapije.
Ako vam je savjetovano da samo smršate i kasnije ponovo dođete na kontrolu, sasvim je opravdano da odmah pitate i za druge mogućnosti liječenja, uključujući ljekove.
Jednostavne navike koje pomažu i mršavljenju i snižavanju krvnog pritiska
Mnoge navike koje doprinose gubitku tjelesne težine istovremeno direktno snižavaju krvni pritisak, čak i kada se broj na vagi ne mijenja.
- Smanjite unos natrijuma. Većina natrijuma potiče iz industrijski prerađene hrane i hrane iz restorana, a ne iz soli koju dodajete jelima. Smanjen unos u prosjeku snižava sistolni krvni pritisak za oko četiri mm Hg.
- Isprobajte DASH dijetu. Ovaj način ishrane zasniva se na povrću, voću, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima i mliječnim proizvodima sa smanjenim udjelom masti. U kliničkim ispitivanjima doveo je do prosječnog smanjenja sistolnog krvnog pritiska od oko tri mm Hg.
- Budite fizički aktivni. Aerobne aktivnosti, poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, pomažu u održavanju zdravog krvnog pritiska. Ciljajte na oko 30 minuta aktivnosti većinu dana u sedmici.
- Ograničite unos alkohola. Alkohol može povisiti krvni pritisak, pa njegovo smanjenje može imati suprotan efekat.
- Vodite računa o snu i stresu. Hronični stres i loš san vremenom povećavaju krvni pritisak, zbog čega im treba posvetiti jednaku pažnju kao ishrani i fizičkoj aktivnosti.
- Sarađujte sa svojim ljekarom. On vam može pomoći da pronađete najbolju kombinaciju promjena životnih navika i ljekova, kao i da napravite plan prilagođen vašem cjelokupnom zdravstvenom stanju, a ne samo tjelesnoj težini.
(B92)
