Izvor iz istrage otkriva za Informer.rs kako pripadnici „vračarskog klana“ vrbuju maloljetnike za teška krivična djela.
Radi „popunjavanja“ svojih redova, ističe sagovornik, „vračarski klan“ zavodi mlade ljude i maloljetnike za teška krivična djela, te oni predstavljaju novu „kariku“ u kriminalnom lancu.
Kriminalna grupa poznata kao „vračarski klan“ razvila se iz ekipe mladića koja se početkom 2000-ih, okupljala u Crvenom parkiću na beogradskoj opštini Vračar.
Prve policijske evidencije o njihovom djelovanju odnosile su se na trgovinu narkoticima, nasilničko ponašanje i druga krivična djela, dok je grupa tokom narednih godina, prema navodima istražnih organa, prerasla u jednu od organizovanijih kriminalnih mreža u regionu.
Šira javnost prvi put je za „vračarski klan“ čula 2010. godine, kada je uhapšena ekipa predvođena Aleksandrom Stankovićem, poznatim kao Sale Mutavi.
Među osobama koje su se tada dovodile u vezu sa grupom bili su Nikola Vušović, Aleksandar Milošević, Marko Drakula i Luka Cerović.
Teretili su se za trgovinu narkoticima, nelegalno posjedovanje oružja i druga krivična djela. Nakon ubistva Aleksandra Stankovića krajem 2016. godine, prema navodima tužilaštva, vodeću ulogu u grupi preuzeo je Nikola Vušović, poznat kao Džoni sa Vračara. Istrage su kasnije ukazivale da je grupa uspostavila bliske veze sa pripadnicima „kavačkog klana“ i da je djelovala kao njegova beogradska ispostava.
Prema optužnicama Tužilaštva za organizovani kriminal, grupa je bila organizovana po strogoj hijerarhiji, sa jasno podijeljenim ulogama. Pored vođa, postojali su ljudi zaduženi za logistiku, komunikaciju, finansije, nabavku vozila i izvršenje krivičnih djela.
Istražni organi su utvrdili da je komunikacija vođena preko kriptovanih aplikacija, što je predstavljalo jedan od ključnih dokaza u istragama.
Dovode se u vezu sa međunarodnim krijumčarenjem kokaina, ali i sa više teških ubistava i pokušaja ubistava u Srbiji i inostranstvu. Među slučajevima koji se pominju u optužnicama nalaze se ubistva Aleksandra Šarca, Dragana Ristića Čađe i Aleksandra Halabrina, kao i više planiranih likvidacija koje su, prema navodima tužilaštva, spriječene. Sudski postupci za ova djela i dalje traju.
Velika hapšenja „klanova“
Velika policijska akcija sprovedena je krajem 2022. godine, kada je uhapšen veći broj osumnjičenih, dok je istraga proširena na desetine osoba. Optužnicom je kasnije obuhvaćeno više desetina okrivljenih, od kojih se dio nalazi u bjekstvu ili je uhapšen u drugim državama.
Tokom 2024. i 2025. godine nastavljena su suđenja pred Specijalnim sudom u Beogradu, dok su pojedini osumnjičeni hapšeni u inostranstvu na osnovu međunarodnih potjernica. Posebno se izdvajalo hapšenje Nikole Vušovića u Španiji, koji je važio za jednog od najtraženijih bjegunaca u Evropi.
Uprkos brojnim hapšenjima, policijske akcije tokom 2025. i 2026. godine ukazale su da pojedini ogranci grupe i dalje pokušavaju da nastave djelovanje kroz trgovinu narkoticima, koja je povezana sa kriminalcima u regionu, kao i nasilnim obračunima.
Hapšenja pripadnika „vračarskog klana“, smjestilo je pojedince iza rešetaka, međutim njegovi ogranci su i dalje aktivni uz angažovanje maloljetnika u obavljanju određenih kriminalnih aktivnosti, upozorava dobro obaviješten izvor iz istrage.
Maloljetnici u „kandžama“ kriminala
Uključivanje maloljetnika u organizovani kriminal jedan je od najozbiljnijih problema i nadležni organi već duže vrijeme bilježe zastrašujući rast maloljetničkog kriminala – rekao je izvor.
Prema njegovim riječima, problem je odavno prepoznat, a trebalo bi poraditi na izmjenama zakonskih rješenja koja bi omogućila efikasnije sankcionisanje maloljetnika uključenih u najteže oblike kriminala.
Kako navodi, organizovane kriminalne grupe maloljetnike najčešće ne uključuju odmah u izvršenje najtežih krivičnih djela.
U početku im povjeravaju jednostavnije zadatke, poput prenošenja novca ili droge i obavljanja logističkih poslova, kako bi stekli njihovo povjerenje i provjerili njihovu lojalnost.
Naravno, tu su zajednički izlasci, „druženja i demonstriranja moći“. Tek kasnije, pojedinci među njima mogu biti angažovani za izvršavanje najtežih krivičnih djela, uključujući i ubistva, što posebno zabrinjava – tvrdi izvor.
Izvor upozorava da upravo ovakav način vrbovanja i postepenog uvođenja maloljetnika u kriminalnu hijerarhiju predstavlja jedan od najvećih izazova za policiju i pravosuđe.
(Informer)
