Nakon preliminarnih podataka popisa, primjetno je da je u Crnoj Gori više birača nego građana, ukoliko izuzmemo strance koji nemaju pravo glasa. Za takvu nelogičnost u Državnoj izbornoj komisiji i CDT-u krive loše registre prebivališta. Ističu da je to stari problem koji je popis samo dodatno razotkrio. Na potezu je, poručuju naši sagovornici, izborna reforma, koja će podrazumijevati sređivanje baze podataka i čišćenje biračkog spiska.
Sve što je nelogično ne znači i nestvarno. Nove trendove olako preuzimamo, ali na pojedinim bi nam pozavidjeli i najveći scenaristi. Neobična pojava ali naša, jeste da je u Crnoj Gori izvjesno brojniji birački nego demografski spisak. Sve ovo naravno ukoliko su podaci s popisa tačni i ako od ukupnog broja oduzmemo oko 90.000 stranaca koji trenutno borave u našoj državi.
„Demografski i pravni rezidenti ne mogu da se upoređuju ali podatak sa popisa pokazuje na problem koji je već poznat“, kazala je i CDT-a Milica Kovačević.
„Preliminarni podaci i moguće da će doći do odstupanja, ali se radi o indikativnim podacima koji nam ukazuju da imamo nesređen birački spisak i neažurirane registre, prebivalište,ovog puta posebno došlo do izražaja“, kazao je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
U Centru za demokratsku tranziciju su godinama kažu ukazivali na problematičan birački spisak. Iako popis nije ništa novo otkrio, dobra je smjernica za one koji bi trebalo konačno da srede stanje registara.
„Izvorište problema su neažurni registri prebivališta i zapravo najveći imamo situaciju da naši građani koji su trajno ili na dugi period napustili zemlji nikad nisu odjavili prebivalište i ta obaveza nije prepisana decidno zakonom“, naglasila je Kovačević.
Zato je, poručuje Kovačevićeva, potrebna odlučnost da se primijeni ustavna odredba da pravo glasa imaju punoljetni građani Crne Gore koji ispunjavaju uslov prebivališta u prethodne dvije godine. Tako bi na izbore mogli samo oni koji žive i rade u Crnoj Gori. No, za reformu je neophodna politička volja.
„Fokusirati se u narednoj reformi kako urediti zakonski a onda u praksi implementirati ažuriranje registra prebivališta koji bi nas doveo do tačnog biračkog spiska koji bi smanjio manipulacije i partijske zloupotrebe ali koji bi bio garancija da o Crnoj Gori odlučuju oni koji u njoj žive, privrejuju i plaćaju porez“, kazala je Kovačević.
Kako da uredimo to pitanje preporuke su uputili i iz ODIR-a.
„Da treba obaviti terensku provjeru kada je u pitanju registar prebivališta kako bismo došli do realnog broja i usklađivanja sa onim sto jesu realni podaci koji treba da budu u biračkom spisku. To bi bio složen i kompleksan poduhvat koji bi zahtijevao angažovanje političkih partija, institucija i nvo, koji bi svjedočio tom procesu“, kazao je Mugoša.
A svaki proces koji zahtijeva korjenite promjene je težak. I naši sagovornici potvrđuju da je čišćenje biračkog spiska jedan od najzahtjevnijih zadataka koji nas čeka, ali vjeruju da ukoliko bude volje može se i ispuniti. Na kraju, nema Crna Gora milione stanovnika, već 633 hiljade. Što bi trebalo da je olakšavajuća, ne otežavajuća okolnost. Ili ni to nije logično?