U petak 30. avgusta navršile su se četiri godine od smjene režima Mila Đukanovića. To je bila Tema Jutra Prve televizije gdje se govorilo o radu tri vlada, političkim previranjima, ali i trodecenijskoj vladavini DPS-a.
O ovome su govorili portparol NSD-a Mirko Miličić, Dragoljub Bulatović iz Stranke evropskog progresa i politikolog Aleksandar Čuković.
Za početak se voditelj osvrnuo na trodecenijsku vladavinu DPS-a. Počelo je njegovanjem srpskog nacionalnog osjećaja kroz obrazovni sistem, časove književnosti, srpsku narodnu epiku i istoriju a završilo se hapšenjima srpskih političara, crkvenih velikodostojnika, aktivista i građana. Zaobiđemo li siromaštvo, minimalne penzije od 110 evra, bogaćenje porodice Mila Đukanovića – neki bi rekli da je strah obilježio vladavinu tog režima.
Čuković je kazao da smo svjedoci da je obrazovni sistem u potpunosti izmijenjen, naročito kada govorimo o školskom planu i programu.
„Imali smo preimenovanje jezika i svakako je bilo velikih ideoloških promjena. Imamo niz karakterističnih stvari koje bi valjalo prokomentarisati. Imamo kretanje iz socijalističkog miljea ka kapitalističko neoliberalnom konceptu. Imamo i promjenu od srpske profilacije ka crnogorskoj. S druge strane imamo interesantna koaliranja koja je DPS imao za tri decenije vlasti i imamo karakterističnu stalnost DPS-a u svemu. Šta to znači, to znači da su i tridesetoavgustovske promjene donijele promjene ali se ne mogu očekivati da one budu značajne. Kod običnog građanina se probudila svijest o smjenjivosti vlasti. Oni su postali svjesni vrijednosti sopstvenog glasa i postali motivisani da učestvuju na izborima“, kazao je politikolog.
U poslednjim fazama vlasti DPS-a se mogla nazreti obeshrabrujuća atmosfera do litija, navodi on i dodaje da se promjenom vraćamo na pravu uslovno rečeno igru demokratije.
„Što se tiče same promjene vlasti ona je dobra ne samo zbog građana već i zbog lekcija koje uče političke partije. Moraju imati svijest o smjenjivosti vlasti“, kazao je Čuković.
Dragoljub Bulatović iz SEP-a, novoformirane stranke Duška Markovića, navodi da se ne smije zaboraviti da su građanski identiteti nešto što treba da baštinimo i što treba da donese napredak a vlast i parlamentarna većina svakako to koriste jer je to teza koja im donosi prednost i čime učvršćuju svoju poziciju.
„Crna Gora je država sa hiljadu godina identiteta. Kada govorimo o obrazovnim i nacionalnim prilikama 90-ih godina to je vrijeme jačanja velikosrpskog nacionalizma. Ne možemo te godine izolovati od onoga što je bilo u periodu nakon II svjetskog rata i periodu između dva rata, teške sudbine crnogorske države nakon 1918. Mi smo ipak ovdje zbog sadašnjosti i budućnosti“, kazao je Bulatović.
Navodi da su prije 2006. živjeli posljedice sto godina prije toga, i zbog toga poziva da se bavimo onoga što je danas.
„Ako već pitate o 30. avgustu koju veliki dio crnogorskih građana smatra prekretnicom, onda nova demokratija treba da se nastavi jačanjem institucija ali i poštovanjem identiteta građana koji žive u Crnoj Gori, i uspostavljanje institucionalnog poretka da vodi državu dalje. Od 2020. godine iz te demokratske prilike nismo ni naučili mnogo a posebno nismo uradili ništa što bi bilo značajno“, kazao je Bulatović.
Mirko Miličić, portparol NSD-a kazao je da je neophodno razgovarati o 30 godina vladavine DPS-a, jer moramo znati šta je uzrok a šta posljedica.
„Ne možemo govoriti o sadašnjosti a da ne govorimo o prošlosti. DPS se tokom tri decenije vladavine prilagođavao ono što je bio mainstream. 90-ih je bila ta velikosrpska priča, 1997. su napravili otklon pa su pri samom kraju svoje vladavine išli toliko dugo u crnogorski nacionalizam ogrćući se plaštom građanske države. Sad sa distance možemo vidjeti kako su se koristili raznim ideologijama ne bi li prikrili sopstvenu dobit. Za razliku od državne vlasti gdje smo imali dva neuspjela ili poluuspjela eksperimenta nakon 2020. godine, a nakon 30. avgusta tek 2023. godine dobili stabilnu vlast sada rekonstruisanu, u Nikšiću smo od 2021. napravili prototip kako treba da funkcioniše parlamentarna većina i kako je to trebalo da izgleda nakon 30. avgusta. Danas je Nikšić lider u projektima, kandidat za evropsku prijestonicu kulture, domaćin je visokobudžetnoj seriji…“, kazao je Miličić.
Čuković je kazao da je uticaj na birače od strane DPS-a mračna strana tadašnje strukture vlasti a za tri decenije se dosta promijenila i planeta i stvarnost a neke su stvari postale lakše vidljive i mjerljive.
„Imamo i tu situaciju pred sam 30. avgust koliko su i društvene mreže i internet kao medij doprinijeli da se upravo te stvari tako upečatljivo lansiraju u javnost i da se na neki način građani življe i opipljivije upoznaju sa mehanizmom kupovine birača. To niste mogli čuti u medijima koji su pod kontrolom države a situacija je relaksiranija. To je jedan sistem koji je raskrinkan a upravo zbog razvoja tehnike, tehnologije i medija nezamislivo je da bi neko mogao da posegne za sličnim mehanizmima. Nadam se da nikad više neće doći do takvih mehanizama koji bi nekoga održali ili doveli na vlast. Taj 30. avgust je istorijski značajan“, kazao je on.
Čuković se osvrnuo na panel Kneževića, Abazovića i Milatovića i kazao da se njima mogu dodati da je po prvi put, uprkos kritikama o glomaznosti Vlade, broju resora, mora se ipak konstatovati da je jedan dio građana Crne Gore koji bio u potpunosti marginalizovan, po prvi put dobio šansu da učestvuje u vlasti.
„Zbog toga je i ovaj trenutak istorijski. To znači da po prvi put taj dio građana dobija priliku da institucije sistema osjeti kao svoje. To je jedan napredak i demokratska širina. Tako da, treba uvažiti i konstatovati da je to odraz realnosti Crne Gore u ovom trenutku a ulazak onih partija koje su dio 30-avgustovske većine i koje su pobijedile 30. avgusta predstavlja pravdu koja je stigla za veliki broj građana“, kazao je Čuković.
Miličić se osvrnuo na ulogu Dritana Abazovića u 42. i 43. Vladi i kazao da su se građani zasitili njegovih projekata.
„Imamo 28. saziv parlamenta koji je za vrlo kratak period ostvario ono što nisu dobili brojni prethodni sazivi – dobio pozitivan IBAR. To su konstatovali brojni međunarodni faktori, ali i građani Crne Gore. Ovako stabilna Vlada će definitivno izdržati sve četiri godine a Crna Gora će po pitanju plata i penzija biti lider u regionu, a mogu se stvoriti i nova radna mjesta. Ne mora se ići trbuhom za kruhom na Zapad. Što se tiče kredibilnosti, ova Vlada i većina su besprekorni a tome u prilog idu i sastanci sa svim visokim funkcionerima međunarodne zajednice. Ipak, presudno je šta misle građani a oni su se zasitili eksperimenata, zasitili da imaju ljude za koje nisu glasali, a zasitili su se da jedna partija odlučuje o svemu. Ono što je danas možda i najveća tekovina, uz naravno tekovinu slobode, jeste da se odluke donose konsenzusom i kompromisom. Postoji neko sa jednom idejom, neko sa drugom, a ukoliko ne može da se dođe do saglasja, govorimo o nečemu drugom“, kazao je Miličić.