Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u istoriji, svoju genijalnost primjenjivao je i van naučnih laboratorija, posebno kada su u pitanju životne navike.
Njegova izuzetna radna etika, koja je uključivala rad do 20 sati dnevno uz vrlo malo sna, nije bila slučajna, već rezultat stroge discipline primijenjene na svaki aspekt života, sa posebnim naglaskom na ishranu.
Tesla je hranu doživljavao prvenstveno kao gorivo za tijelo i um, a ne kao izvor uživanja. Smatrao je da doručak treba da obezbijedi energiju bez opterećivanja organizma, pa je birao namirnice koje čuvaju resurse za najvažnije mentalne napore, piše Eats History.
Celer – dio Teslinog jutarnjeg rituala
Teslina filozofija ishrane temeljila se na postizanju maksimalne efikasnosti i mentalne jasnoće, a u centru njegovog doručka nalazilo se naizgled obično povrće – celer. Pridavao je veliku važnost njegovim svojstvima i redovno ga je konzumirao za doručak, najčešće u obliku supe ili variva. Tesla je vjerovao da celer podstiče varenje i pomaže u neutralizaciji toksina u organizmu, što posredno doprinosi mentalnoj bistrini.
Smatrao je da određene namirnice, poput mesa, stvaraju kiselost i oduzimaju energiju za varenje, dok celer djeluje suprotno – čisti tijelo i čuva energiju za intelektualni rad. Njegov doručak bio je osmišljen tako da obezbijedi energiju bez ikakvog opterećenja.
Pored supe od celera, tipičan obrok sastojao se od pola litre do litre toplog mlijeka, koje je smatrao nutritivno potpunom namirnicom, i nekoliko bjelanaca koje je sam pripremao. Izbjegavao je žumanca, smatrajući ih preteškim za varenje. Takođe, sistematski je izbjegavao kafu i čaj, koje je smatrao štetnim stimulansima jer pružaju samo privremen i vještački podsticaj energiji, za razliku od prirodne vitalnosti koju je nalazio u pažljivo odabranim namirnicama.
Naučnici o Teslinoj ishrani
Savremena nauka danas nudi objašnjenja za neka Teslina uvjerenja o ishrani. Njegovo insistiranje na celeru ima određenu naučnu osnovu. Prema nutricionističkim podacima, celer sadrži oko 95 procenata vode, što ga čini odličnim izvorom hidratacije organizma, ključne za optimalno funkcionisanje mozga.
Pored toga, bogat je rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima koja podstiču zdravo varenje bez značajnog trošenja energije, što je u skladu sa Teslinom filozofijom očuvanja tjelesne energije.
Celer sadrži više od dvadeset pet protivupalnih jedinjenja i najmanje dvanaest vrsta antioksidanata, uključujući vitamin C i beta-karoten, koji štite ćelije od oksidativnog stresa. Prisustvo minerala poput magnezijuma i gvožđa daje celeru blago alkalni efekat, što može pomoći u neutralizaciji kiseline iz hrane.
Time se djelimično potvrđuje Teslina ideja o važnosti pažljivog izbora namirnica radi očuvanja vitalnosti i zdravlja.
(B92)
