Te jeseni 2022. godine političkih previranja u Crnoj Gori nije nedostajalo. Manjinska vlada Dritana Abazovića, koja je bila formirana uz podršku Demokratske partije socijalista aprila iste godine, pala je samo par mjeseci uoči lokalnih izbora u 12 opština. Novoformirani Pokret Evropa sad je na svom ekonomskmom planu pokušao da ubere političke plodove a za svog kandidata tada je izabrao potpredsjednika stranke Jakova Milatovića.
On svakako jeste bio prepoznatljivo lice 42. Vlade, idealno za kandidata te stranke za podgoričke izbore. Nekad jedinstveni Pokret Evropa sad odnio je veliki broj glasova u Glavnom gradu, i za očekivati je bilo da on postane i gradonačelnik. Međutim, spletom okolnosti i kontroverzama koje su se ticale državljanstva predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, isti je diskvalifikovan iz predsjedničke trke, te je odluka partije bila da umjesto njega kandidat za predsjedničku poziciju bude potpredsjednik PES-a Jakov Milatović.
Pomenuti je osvojio drugo mjesto u prvom krugu predsjedničkih izbora, i bilo je jasno da će na „megdan“ Milu Đukanoviću izaći upravo on. Mnogo puta u javnosti, Milatović je govorio o svojoj ulozi i kako je ponio veliki teret i da isti ima političku težinu, međutim isti očigledno zaboravlja podršku koja mu je tada stigla ne samo od njegovog PES-a, već i od koalicije ZBCG, Demokratske Crne Gore ali i građanskog pokreta URA, u „ovjeravanju“ Mila Đukanovića.
U međuvremenu stvari u Podgorici su bile daleko od idealnih. Opstrukcijom od strane Demokratske partije socijalista, a koja se ticala nepopunjavanja mjesta u Ustavnom sudu, nije se moglo odlučiti o izbornim žalbama, što je omogućilo tadašnjem gradonačelniku Ivanu Vukoviću da malkice duže sjedi u fotelji. Gradska vlast se, na kraju, formirala, a iako nije bilo potrebno, pozvan je i građanski pokret URA koji će samo godinu dana nakon njihove integracije u izvršnu vlast, istu i srušiti.
Međutim, nisu glasovi GP URA bili presudni u rušenju podgoričke vlasti, već je za to zaslužan politički avanturizam predsjednika države Jakova Milatovića. Zbog neslaganja sa liderom Pokreta Milojkom Spajićem, Milatović je ranije ove godine napustio tu političku stranku, a za sobom je povukao i dio podgoričkog odbora Pokreta Evropa sad. Zbog „nove političke realnosti“ je gradska vlast i srušena i izazvani su vanredni gradski izbori.
Ova retrospektiva događaja služi kako se ne bi zaboravio politički istorijat nove gradske uprave i podsjeća da je ista srušena zbog političkih sujeta, neostvarenosti, gdje iako pojedinci koji su bili ključni u njenom rušenju, sjede u fotelji predsjednika države, a najednom su se odlučili da preuzmu palicu vođe opozicije. Nisu slučajeni nastupi predsjednika države Jakova Milatovića gdje nastupa sa striktnim suverenističkim stavovima, pokušavajući da za svoje novo biračko tijelo okupi one Crnogorce sa bipolarnim poremećajem, koji su čas Srbi čas Crnogorci. Tako isti navodi da priča srpskim jezikom iako je Crnogorac i suverenista u duši – a kako su u političkoj istoriji prepoznati ti ljudi koji su tako govorili, najbolje govori činjenica da su svi, kad tad, kad god je trebalo ,priskakali u pomoć DPS-u i Milu Đukanoviću kada im se vlast zaljuljala, i osiguravali njihovu poziciju na državnom i lokalnom nivou.