Šta ako Putin pobijedi? Sve češće pitanje zapadnih zvaničnika, pripreme za njegov sledeći potez
Zastoj pomoći iz SAD i Evrope navodi ukrajinske saveznike da razmišljaju o nečemu što su odbijali da zamisle od najranijih dana ruske invazije: da bi Vladimir Putin mogao da pobijedi.
Sa više od 110 milijardi dolara pomoći zaglavljenih u političkim sporovima u Vašingtonu i Briselu, sve je upitnije koliko dugo će Kijev moći da zadržava ruske snage i brani ukrajinske gradove, elektrane i luke od raketnih napada.
Osim potencijalno katastrofalnih posljedica po Ukrajinu, neki evropski saveznici su počeli tiho da razmatraju uticaj neuspjeha NATO-a u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata. Oni ponovo procjenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice alijanse na istoku, tvrde za Blumberg ljudi koji su upoznati u interne diskusije.
Oni dodaju da bi uticaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se blokada pomoći iz SAD nastavi, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Avganistana 2021. godine, rekli su oni. Situacija bi bila još gora, kažu oni, ako Donald Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima ove godine i ispuni svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor sa Putinom oko Ukrajine.
Američki predsjednik Džo Bajden je ranije obećao da će podržavati Ukrajinu „sve dok SAD mogu“, što je retorički pomak od prethodnih obećanja da će to činiti „koliko god bude potrebno“.
Razočaravajuća kontraofanziva
Pored sve većeg skepticizma javnosti u pogledu podrške Ukrajini, razočaravajući rezultati ljetnje kontraofanzive Kijeva pokrenuli su pitanje da li je javno deklarisani cilj Ukrajine da ponovo preuzme sve okupirane teritorije realan.
– Postoji sve veća zabrinutost zbog nedostatka pomoći Ukrajini sa obije strane Atlantika i frustracija zbog te stagnacije i strašnih posljedica na bojnom polju – rekla je Kristin Berzina, direktorka Njemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.
– Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatnu teritoriju, pa čak i svoj suverenitet – i dalje je na stolu.
Foto: Tanjug/AP
Rusija će vjerovatno nastojati da zauzme više teritorije i uništi više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno za odbranu, kažu evropski zvaničnici. Nesposobna da se odbrani, Ukrajina bi mogla biti primorana da prihvati sporazum o prekidu vatre pod ruskim uslovima, rekli su oni.
Podržavaoci Ukrajine u EU i SAD kažu da će pomoć vjerovatno u nekom obliku biti odobrena početkom sledeće godine. Ali malo je vjerovatno da će to donijeti veliki napredak na bojnom polju, kažu zvaničnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji, a zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati godinama.
Alarm na Baltiku
U baltičkim državama zvaničnici već poručuju javnosti da bude spremna za sledeći rat jer, kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Diskusija se pomjerila sa „Rusija bi mogla da napadne“ na konkretne pripreme za tu nekada nezamislivu perspektivu. Uprkos Bajdenovim javnim uvjeravanjima, male zemlje koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza postavljaju pitanje da li bi SAD i drugi saveznici zaista izložili svoje trupe riziku da ih brane.
– Rusija se ne plaši NATO-a – rekao je načelnik estonske vojske Martin Herem u intervjuu jednoj lokalnoj TV stanici prošle nedjelje. On ocjenjuje da bi ruska vojska mogla da bude spremna da napadne NATO u roku od godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini.
Drugi zapadni zvaničnici rekli su da će Putinu vjerovatno trebati najmanje nekoliko godina da se oporavi od ogromnih gubitaka koje je njegova vojska pretrpjela u Ukrajini, a kamoli da ugrozi mnogo sposobnije snage NATO-a.
Ali ranija uvjerenja da je invazija bila „strateški poraz” ruskog lidera blijede. Među evropskim i svjetskim liderima sve se više govori o mogućoj pobjedi Putina. Finska, koja je prošle godine pristupila NATO-u, pojačala je svoju odbranu i nastoji da ojača bezbjednosne veze sa SAD.
Putin je u nedjelju upozorio da Rusija planira da rasporedi još trupa duž granice sa Finskom, najduže između Rusije i članice NATO-a.
– Do sada nije bilo problema. Sada će ih biti – upozorio je on.
(RT)