Skupština Crne Gore je, glasovima poslanika parlamentarne većine, usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici DPS-a, SDP-a i SD-a.
Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović kazala je Sputnjiku da se popis odlagao ovoliko vremena samo iz jednog razloga: straha DPS-a, jer će popis stanovništva pokazati da Srba u Crnoj Gori ima mnogo više nego što je to pokazao prethodni popis koji je organizovan pod strahom i tenzijama.
“Popis je zakonska obaveza jer mnogi projekti, planovi, strategije države ne mogu da se rade dok se ne bude znalo koliko država ima stanovnika, koja je starosna struktura stanovništva, kakve su migracije stanoviništva. Popis je potreban radi uspostavljanja ravnomjernog regionalnog razvoja jer je loša politika i zapostavljanje sjevera u proteklom periodu dovelo do masovne migracije stanovništva prema centralnoj i južnoj regiji”, naglašava Božovićeva.
Ona ukazuje da je popis dio programa i godišnjeg plana zvanične statistike, da kroz popis jedna uređena, građanska, slobodna država prikuplja sve potrebne podatke od građana, koje upotrebljava za kvalitetno sprovođenje javne politike.
„Problem nastaje zbog toga što predstavnici sadašnje opozicije, odnosno bivši režim ne može da prihvati činjenicu da će popis koji se priprema pokazati da u Crnoj Gori živi mnogo veći procenat Srba od od popisa koji je 2011. godine sprovođen u režiji DPS. Problem je nastao onog trenutka kad je DPS sa svojim koalicionim saradnicima izgubio pozicije vlasti i moć da kroz pritiske, ucjene i prijetnje kreira nacionalnu strukturu Crne Gore”, objašnjava Božovićeva.
Popis neophodan i da se sredi birački spisak
Bivša vlast je, kako kaže naša sagovornica, umjesto da prikupljene podatke pravilno upotrebljava, te podatke zloupotrebljavala, posebno one o nacionalnoj, vjerskoj i etničkoj pripadnosti građana, pa su na osnovu tih podataka Srbe diskriminisali po svim osnovama.
„U prilog tome govori i činjenica da je u godini prije smjene vlasti od 3.988 zaposlenih u javnoj upravi samo 191 zaposleni bio Srbin, odnosno 4,8 posto. Ako pogledamo podatke iz 2011. godine gdje je na pospisu bilo 29 odsto Srba, postaje jasno kakvu je politiku bivši režim sprovodio nad Srbima. Najava bivšeg premijera Duška Markovića da će Srbe traktorima protjerati iz Crne Gore na najbrutalniji način je pokazatelj šta je bivša vlast i bivši režim pripremao za Srbe u Crnoj Gori”, ističe Božovićeva.
Ona napominje da je popis je važan i neophodan, a da su nepostojanjem sveobuhvatnih podataka o stanovništvu i nesprovođenjem popisa najviše oštećeni korisnici podataka, jer se svi strateški i planski dokumenti donose na osnovu broja stanovnika, starosne strukture jedne zemlje i sličnih podataka.
„Popis je važan da bismo vidjeli prije svega koliko ljudi živi u Crnoj Gori, ne možemo više da računamo na to da ovdje živi 620.000 već mnogo manje. Zatim je neophodno da znamo koja nam je starosna, obrazovna, socijalna struktura stanovništva.
Popis je važan i da bi se konačno sredio birački spisak, da bismo izbjegli problem koji imamo u Šavniku, da jedna ista osoba glasa u nekoliko opština u Crnoj Gori, da oni koji decenijama ne žive u Crnoj Gori širom svijeta dolaze jednom u četiri godine samo da glasaju, a onda se vrate u države u kojima imaju trajni boravak, bez želje da se ikad vrate u državu iz koje su jednom otišli za boljim životom, jer im ovdje bivša vlast nije stvorila neophodne uslove za pristojan život. Oni su od te vlasti otišli u bijeli svijet, a onda godinama dolazili da glasaju da i nama koji smo ovdje ostali zagorčavaju život”, konstatuje naša sagovornica.
Nakon 30. avgusta 2020. i promjene vlasti, poručuje Božovićeva, Crna Gora je oslobođena okova DPS-a.
„Mi iz Nove srpske demokratije i DF nemamo nikakav problem sa tim da građani slobodno misle i da se slobodno izjasne, upravo smo se mi iz DF borili za tu slobodu i sloboda je bila i ostala jedan od važnih motiva naše politike. Tako će Srbi moći slobodno da se odrede o svom etničkom opredjeljenju pa će ovaj popis pokazati da Srba u Crnoj Gori ima mnogo više od 28,73 posto kako je to prethodni popis pokazao“, kaže poslanica.
O čemu će se izjašnjavati građani na popisu
Inače, najavljenim popisom će biti obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira na to da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
O osobama koja se obuhvataju popisom prikupiće se, između ostalog, podaci o imenu i prezimenu, polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mjestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori.
„Izuzetno, ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor ‘Ne želi da se izjasni’“, navodi se u zakonu.
Popis priprema, organizuje i sprovodi Uprava za statistiku, a popisna komisija se obrazuje za svaku jedinicu lokalne samouprave.
Popis šest puta odlagan
Na sjednici crnogorskog parlamenta 22. novembra na kojoj su poslanici raspravljali o Predlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da u Crnoj Gori trenutno ne postoji politička stabilnost za organizovanje popisa, dodajući da bi bilo realno da on bude održan u oktobru ili novembru naredne godine. Damjanović je, govoreći u korist usvajanja zakona, kazao da je njegov tekst usklađen sa regulativom EU, a posebno sa bazom za sprovođenje popisa.
On je rekao da ne smatra da popis treba da bude više odlagan.
„Kada je usvajan zakon 2003. godine, parlament je šest puta zasjedao i mijenjao zakon a time i termin održavanja. Nemam ništa protiv da popis bude održan 1. oktobra 2023. godine ili 1. novembra te godine, to može da se ugradi na predlog poslanika“, rekao je Damjanović.
Ministar je tada saopštio da se u regionu, kao i u Crnoj Gori, sprovode klasični popisi, i ostaju pitanja o nacionalnoj, etničkoj pripadnosti, vjeri i naciji, navodeći da nije tačna teza da se u EU ne sprovode klasični popisi, te da bi se on založio da se zakon povuče ako ne bi bila uvedena ta tri pitanja.
„Nemamo kapaciteta da izvedemo digitalni popis. To u ovom trenutku ne možemo. Imali smo sajber napad, već tri mjeseca radim bez računara“, naglasio je Damjanović i izrazio uvjerenje da će popis biti sproveden u demokratskom i evropskom duhu.
On je kazao da se monitoring može tražiti od Eurostata kada se zakon usvoji i budu stvorene formalne pretpostavke da se održi popis.
Kako je bilo na popisu 2011. godine
Na popisu 2011. godine 278.856 (44,98 odsto) građana se izjasnilo kao Crnogorci, 178.110 (28,73) su se izjasnili kao Srbi, Bošnjaka je bilo 53.605 (8,65 odsto), Albanaca 30.439 (4,91 odsto), Muslimana 20,537 (3,31 odsto), Roma 6,251 (1,01 odsto), Hrvati 6.021 (0,97 odsto), neizjašnjenih 30.170 (4,78 odsto).
Prema konačnim rezultatima popisa 2011. godine, Crna Gora je tada ukupno imala 620 hiljada stanovnika, a nijedna nacija nema natpolovičnu većinu.
Nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37 odsto.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je tada kazao da ta stranka ne priznaje rezultate popisa i da se, prema njihovim rezultatima, u Crnoj Gori tada 33,03 odsto građana na popisu izjasnilo kao Srbi.
(Sputnik)
VAKAT JE. cemu vrijeme tome i vakat_ preko 51% u CG ,Srba