Srpstvo na cijeni, naučni skup u Prčanju 7. i 8. oktobra: O ujedinjenju Boke i Crne Gore i Narodnoj skupštini Bokelja!

Tekuće 2023. godine, navršavaju se dvije veoma važne godišnjice, kako za Boku, tako i za Crnu Goru – dvjesta deset godina od usvajanja Deklaracije o ujedinjenju Boke i Crne Gore iz 1813. godine i sto sedamdeset pet godina od održavanja Narodne skupštine Bokelja 1848. godine, u Prčanju.
Tim povodom su se sreli predstavnici uprava Matice Boke i Saveza Srba iz Crne Gore – Beograd i jednoglasno se složili da ta dva izuzetna jubileja zavređuju da se zajednički obilježe organizovanjem naučnog skupa posvećenog tim događajima.
Naučni skup će nastojati da posebno obasja nekoliko neupitnih istorijskih karakteristika Bokelja – državotvornost, samoupravnost i identitet (nacionalnu svijest), o čemu će posebno brinuti naučni odbor.
Naučni skup će se održati 7. i 8. oktobra na Prčanju.

DEKLARACIJA O UJEDINJENJU BOKE KOTORSKE I CRNE GORE

Dobrota 29.10.1813.godina
U ime Boga, Amin!
Dvije susjedne pokrajine, Crna Gora i Boka Kotorska, prožete patriotizmom i jednakim religioznim osjećajem i čašću, Božijom pomoću borile su se za oslobođenje i oslobodile se, i zbačivši francuski jaram svojom krvlju i žrtvama, jedna drugoj se zaklinju Gospodom Bogom na vjernost i stalnu ujedinjenost u svakom slučaju i događaju. Kako su se one sada stavile pod visoku i moćnu zaštitu triju savezničkih država, Rusije, Austrije i Velike Britanije, u njihovo ime izjavljuju njihovi glavari, da ako bi bilo kada političke okolnosti prisilile bilo koju (od dvije Provincije) da se podloži bilo kojoj od rečenih država, da će obadvije slijediti istu sudbinu, tj. da će ostati obadvije pod istom vlašću, sa onim uslovima i povlasticama koje su uživale i koje će im ubuduće biti priznavane. Ako bi država koja bi njima vladala bila zbog ratnih prilika prisiljena da ih napušti, dvije navedene Provincije, preko svojih glavara koji u njeno ime to izjavljuju, ostaće slobodne i nezavisne kao što su to bile u trenutku sklapanja Ugovora o ujedinjenju, ali potvrđuju međusobno ujedinjenje i nezavisnost i u buduće, ako bi trebalo, i vlastitom krvlju.
Podrazumijeva se da je isključena za uvijek francuska vlast, jer bi više voljeli da umru ujedinjeni u bilo kakvoj nesreći, nego da padnu ponovo pod galsku tiraniju.
In fede. (Neka bude vjerovano.)
Ja, Franjo Ljepopili, sastavio sam i potpisao ovaj dokument, tako zamoljen od Njegove Ekselencije presvijetlog Mitropolita i uvaženih potpisanih glavara gore navedenih opština.

NARODNA SKUPŠTINA BOKELJA

Boka Kotorska, Prčanj, 13.06.1848.godine
„Slavnom Saboru Hervacko-Slavonskomu“ u Zagrebu
Naša su opštelstva imala čast primiti mnoga pisma od strane Hervackoga naroda u koima e bitna Vaša želja da se današnja Kraljevina Dalmatinska vašoi državi saedini.
Naiperva i naisvetia naša dužnost ta e javiti pred svietom da mi Dalmatinci niesmo no bokezi. Što smo potrajali do danas na ta pisma odgovoriti, uzrok e tai sami što kroz različite dogođae niesmo mogli narodni duh i narodno mnienje tome poslu upitati.
Ali danas u dobar čas skupilise kao pravom narodna bokokorskoga poslanici edinokupno Vama naši odgovor kao ti šaljemo.
Bez sumnje toliko kraljevina Dalmatinska, koliko ovoi za sad skopčano okružie bokokotorskoga pripada po položaju, po istorii, po eziku, i po plemenu većeg broja slavenskoi-srpskoj narodnosti.
Bez sumnje kad bi nadstoeći dogođaji do toga koračili da se države slaveno-srpske toest jugoslavenske u edno saeidine pod štitom ćesarskim, bez upliva nikakve tuđe narodnosti kao na primier talijanske, madžarske, njemačke i tako dalje, bez sumnje Bokoktorska protivna biti neće da se želja Vaša ispuni što se saedinjenja našeg tiče. Ali današnja obstojateljstva, a navlastito ono što ste Vi Ugarskoj Kruni podložni, ne dopuštaju da mi za to saedinjenje žertvujemo nezavisnost naše narodnosti, koja s nama prepoznana u novom ustavu Carstva Austrinskoga

NAUČNI ODBOR ZA PRIPREMU SKUPA

Akademik Slavenko Terzić, predsjednik
Prof. dr Budimir Aleksić
Dr Mašan Ercegović
Dr Goran Komar
Prof. dr Časlav Koprivica
Prof. dr Ilija Lalošević
Prof. dr Milan Milanović
ORGANIZACIONI ODBOR
Mirko Mustur, predsjednik
Mašan Ercegović, potpredsjednik
Jovo Drobnjak
Siniša Kovačević
Milan Milanović
Željko Čurović

P R O G R A M
Subota, 7. oktobar 2023. godine
10.00 sati
Palata Bizanti

SVEČANO OTVARANJE SKUPA
Predsjedništvo: akademik Slavenko Terzić, Mirko Mustur, dr Mašan Ercegović

Foto: srpska24.me