Crna Gora je konačno dobila Vladu, 44. po redu i prvi put dobila jednog Srbina na čelu Parlamenta. Da li će se u Crnoj Gori uskoro znati i koliko Srba u njoj živi, odnosno, hoće li biti organizovan popis stanovništva? Zašto je prva odluka novog premijera Milojka Spajića, bila upravo da se odloži taj proces? Zašto je posle izbora za premijera morao da objašnjava da mu „Beograd nije sastavljao kabinet“? Zašto bečki „Standard“ piše da je „Crna Gora postala dio velikosrpskih planova pod šifrom ‘srpski svet'“? Šta dvije države očekuje na polju bilateralnih odnosa? Da li će komšije opet postati braća? Da li je uslov za to otpriznavanje takozvane države Kosovo? Hoće li zvanična Podgorica postati aktivan učesnik regionalnih inicijativa, ili će to biti „na čekanju“ do formiranja nove vlade u Beogradu?
O ovim temema, u emisiji Signali na Radio-televiziji Vojvodine, govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički analitičar , Demo Beriša, predsjednik Matice Albanaca u Srbiji, i Bojan Panaotović, sociolog.
Iz Crne Gore, uživo su se uključili Vladimir Pavićević, politički analitičar, i Vladislav Dajković, politikolog i predsjednik partije „Slobodna Crna Gora“.
Dobrosavljević je rekao da je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, nakon izbora na mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore, postao prvi autentični predstavnik Srba u Crnoj Gori nakon 1918. godine.
„Trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista, na čelu sa Milom Đukanovićem, zasijala je sjeme zla i mržnje. Srećom, ta mržnja nije eskalirala, najviše zahvaljujući mudrosti predstavnika srpskog naroda, koji nisu prešli tu vrstu praga, kao što su ga prešli Irci u Sjevernoj Irskoj“, ističe on.
Dobrosavljević je dodao da su nakon promjena iz 2020. godine tenzije rapidno splasle.
„Sjećam se atmosfere iz 2006. ili 2007. godine, gdje ste imali posebne kafiće u koje idu Srbi i one u koje idu Crnogorci. Posle velike pobjede iz 2020. godine imali smo predsjedničke izbore, a sada i parlamentarne“, navodi on.
Dobrosavljević kaže da je sve vrijeme postojala optužba DPS-a da je Spajić produžena ruka Beograda, što nije tačno.
„Zanimljivo je da je funkcioner opozicionog pokreta URA Miloš Konatar izjavio da će oni podržati izmjene sudskih i tužilačkih zakona u parlamentu ako budu zadovoljni predloženim kandidatima“, objašnjava on.
Govoreći o odlaganju popisa stanovništva, Dobrosavljević kaže da se radi o opstrukciji u sredinama gdje vlast i dalje imaju DPS i Bošnjačka stranka i da tu odjednom nedostaje 1.700 popisivača.
„Najviše je Srbima stalo da popis bude validan i da se za svagda prestane sa politizacijom identitetskih pitanja. Sijenka sumnje ne smije da padne na rezultate popisa. Popisivači su otkazali pred sam popis, pa je sve odloženo za mjesec dana, dok se ne obuče novi popisivači“, ističe on.
Panaotović je rekao da bi neki cinik rekao da, iako sada imamo Srbina na čelu Skupštine Crne Gore, treba da se sjetimo kako je Milo Đukanović „srbovao“ na najekstremniji mogući način početkom ’90-ih godina prošlog veka, da je govorio kako je zamrzio šah zbog šahovnice, kao i da Banjaluka ne bi opstala tokom rata u BiH, da nije bilo Milove pomoći u nafti.
„Sada imamo da se premijer Milojko Spajić izjašnjava kao Srbin, a da je u nekom intervjuu rekao kako se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjašnjava kao Crnogorac, pa da imamo ravnotežu“, podsjeća on.
Panaotović kaže da je Spajić dobro odigrao do kraja, te da je ispoljio zdrav razum.
„Ne može se preovlađujući duh vremena gurnuti pod tepih. Ne možete volju 62 odsto građana obrnuti naopako i napraviti vladu koju nosi duh prošlosti“, ističe on.
Govoreći o dužem vremenskom periodu potrebnom za sastavljanje 44. Vlade Crne Gore, Panaotović je rekao da se i u Srbiji čeka mjesecima na sastavljanje vlade, iako imamo maltene jednopartijski sistem, a SNS pobjeđuje dominantno na svim izborima.
Govoreći o albansko-srpskim odnosima u Crnoj Gori, Panaotović ju je istakao kao primer srpsko-albanske sloge.
„To je ključ u kojem možemo da tražimo formulu i za Preševsku dolinu, pa i za Kosovo i Metohiju. U Crnoj Gori je srpsko-albanska koalicija pokazala da može da se imaju ključevi za čitav Balkan“, rekao je on, a Dobrosavljević je podsjetio da je opštini Tuzi, naseljenoj dominantno Albancima, Andrija Manić dobio preko 600 glasova.
Beriša je rekao da su njegovi sunarodnici u Crnoj Gori pokazali mudrost, da su Mandiću i Milatoviću napravili dobru podlogu.
„Kada je bivši premijer Dritan Abazović potpisao Temeljni ugovor, dolazi do relaksacije odnosa u Crnoj Gori. Mandić je mudar političar, što je pokazao mnogo puta kada je moglo da dođe do sukoba između crnogorskog i srpskog naroda“, ističe on.
Beriša kaže da je politika Mila Đukanovića načinila ogroman razdor, ta da njegova uloga u vremenu sukoba u Hrvatskoj 1991. godine, nije bila bezazlena.
„Sada se oko popisa stanovništva vidi nemoć Mila, kada on naziva sve sveštenike Srpske Pravoslavne Crkve ‘kriminalcima u crnim mantijama'“, ističe on.
Beriša dodaje da je primjer Crne Gore izuzetno pozitivan za region, da je puno je brakova ili kumstava Srba i Albanaca.
„Moramo se naviknut da Srbin, Albanac i Bošnjak mogu biti i u drugim regionima predsjednici vlada. Onaj ko poštuje državu, može sa drugim narodima da vodi državu , a Dritan Abazović je na to i primjer kako se vodi borba protiv organizovanog kriminala“, zaključuje on.
Pavićević kaže da žali što u novoj vladi nema Dritana Abazovića u vladi.
„Prvo, 30-oavgustovski ideali, one velike pobjede kada je Milo razvlašćen, postali su dominantni. Jezgro nove vlade je trebalo da čine svi 30-oavgustovci. Drugo, Abazović je za ovih godinu i po dana postigao mnogo rezultata, od potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, do posvećene borbe protiv mafije, na čemu čestitke stižu iz cijelog svijeta“, objašnjava on.
Pavićević navodi da su postajali neki sukobi između Spajića i Abazovića, te da je ovaj drugi ipak ostao u opoziciji novoj vladi, isto kao i DPS.
„Dritan će da bude teška opozicija, postao je političar koji je stekao bogato iskustvo. Ako imate protiv sebe Dritana Abazovića, to nije nimalo jednostavno“, smatra on.
Pavićević kaže da je veća vijest u Crnoj Gori to što je Mandić izabran za predsednika Skupštine, nego što je Spajić izabran za predsednika Vlade. „Mandić je postao centralna tema, ali i centralna politička figura u Crnoj Gori.
Pavićević navodi da je najzanimljivije to da je za Mandića kao predsjednika Skupštine glasalo 49 poslanika, a za Spajićevu vladu 46 poslanika.
„I Spajić i Mandić imaju podršku jaču nego što su je imali Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović. Svi ovi ljudi u novoj Vladi Crne Gore, kao i Andrija Mandić, znaju kakvo je bilo iskustvo slabih vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Mislim da će se ići na to da podrška novoj Vladu u parlamentu ide do 49 poslanika, pa da se uđe u pravosudne reforme, a onda i da vlada potraje puni mandat“, zaključuje on.
Dajković je rekao da popis stanovništva ne odgovara Milu Đukanoviću i antisrpskim ekstremistima, pri čemu je popis ustavna kategorija i obaveza države.
„Mi već tri godine kasnimo, jer je Mila bio strah od srpskog naroda, koji je bio u naboju nakon litija. Tada je postalo moderno biti Srbin“, navodi on.
Dajković smatra da nije strašno to što ćemo na popis čekati mesec dana, ako smo već čekali 13 godina, „samo da im izbijemo argumente iz ruku“.
„U novoj Vladi Crne Gore nema Srba iz koalicije Za budućnost Crne Gore. Jedva smo izboksovali Mandića za predsednika Skupštine. Sada treba da pokažemo da Srbi u Crnoj Gori nisu babaroge, a onda i da se odškrinu vrata za druge Srbe“, kaže on.
Dajković objašnjava da antisrpski ekstremisti hoće da uđemo u fazu nakon koje se iz pitanja na popisu brišu kategorije nacionalnosti i vjeroispovjesti, da bi onda stanje trajno ostalo bazirano na lažnom popisu Mila Đukanovića iz 2011. godine“, ističe on.
Dajković dodaje da u Crnoj Gori već 30 godina postoji jak antisrpski narativ, da Milo je svaku kampanju vodio na porukama mržnje prema Srbima, što se ukalupilo u svjetsku propagandu protiv Srba.
„Mi smo u Crnoj Gori svoji na svome, tamo smo vjekovima. Mi nismo htjeli da se odreknemo predaka, naše Crkve, dinastije Petrovića. Za razliku od Mila, kojem su bliži Vašington, Tirana ili Brisel, nego Beograd ili Banjaluka“, navodi on.
Dajković ne krije da nije ljubitelj nove vlade, ali kaže da im želi svu sreću.
„Čuo sam već neke izjave da se neće otpriznavati Kosovo, da mora da se i dalje poklanja žrtvama u Srebrenici. Pa, pustite nas malo da se borimo za svoj narod, da završimo borbu protiv kriminala i korupcije“, zaključuje on.
(RTV)