„Srpski svijet“ – profesor Dragan Simeunović: Albanski primitivizam i bugarske aspiracije

„Ovdje još uvijek može biti konflikata. Nama nedostaju instituti koji bi proučali susjede. Institut za Albance, institut za Hrvate, institut za Bugare, ali i njima trebaju instituti da proučavaju nas, Srbe, da bismo jedni druge razumjeli. Mi se ne poznajemo dovoljno. Zato imamo na djelu albanski primitivizam i stalne bugarske aspiracije. Kada bi prosvećeni ljudi mogli više da utiču na vlast, bilo bi mnogo bolje, rekao je u „Srpskom svijetu“ dr Dragan Simeunović, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka, na Pravnom fakultetu, v.d. je direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i dugogodišnji međunarodni ekspert.

Ovaj region je dodatno opterećen problemima kao što su neriješene granice, apetiti, pohlepa… Primjer Bugarske prema Makedoniji. Tjeraju ih da menjaju istoriju. Dobar, pametan, prosvećen čovjek će željeti da živi u miru i harmoniji sa komšijom jer je to najbolje za njega, za njegovu porodicu, zemlju“, naglasio je prof. dr Simeunović i ukazao na perfidnu igru velikih sila:

„Nekada su velike sile igrale na slovenski faktor, tjerajući sve južne Sloveni da žive u istoj državi, tako da nije samo Aleksandrova pohlepa za teritorijama bila razlog za stvaranje Jugoslavije, već je ta velika zemlja bila brana Njemačkoj za prodor na istok. Danas velike sile igraju na albanski faktor jer prosječan albanski vojni obveznik ima 22 godine, a srpski – 47 godina, ako to može da se nazove obveznikom. Albanci su mladi, imaju mnogo djece, žive u 4-5 država. A mi smo postali sebični. Dokaz za to su abortusi. Da ih nema godišnje po 200.000 za 20 godina bi nas bilo četiri miliona više. Nama je komunizam isisao patrijarhalni moral i svijest. Mi smo na putu da se samouništimo“, upozorava gost „Srpskog svijeta“, ukazujući na slične svjetske tokove:

„Današnji ideal čovječanstva je besomučno skupljanje novca. Pohlepa. A ljudi skloni pretjeranom skupljanju novca su bolesni. Nesvjesni da sve što imate – ima i ono vas. Nikada nismo proizvodili više hrane, a nikada nije bilo više gladnih. Čovječanstvo treba da teži stvaranju više srednje klase“, smatra dr Simeunović.

On je upravo završio rad na knjizi „Vladeta Jerotić, razgovori i sećanja“.

„Davno, na proslavi njegovog 80. rođendana, obećao sam da ću napisati knjigu o našem prijateljstvu, kroz razgovore i sjećanja. On je želio da to bude dvije-tri godine poslije njegove smrti. Toliko je i prošlo, pa je vrijeme za knjigu. Mi, kao neprosvećen narod, skloni smo lakom zaboravljanju. Dr Vladetu Jerotića ne smijemo da prepustimo zaboravu jer je on izuzetna ličnost, pravi narodni prosvetitelj u rangu Sv. Save, Dositeja… Posedovao je enciklopedijsko znanje iz mnogih oblasti i to je nesebično dijelio sa onima koji su ga poštovali i voljeli da slušaju. Bio je izrazito human. Svoja predavanja nije naplaćivao, a ako je već bilo plaćeno, davao je, kao i cijeli svoj dodatak za članstvo u SANU, od hiljadu ipo evra – za narodne kuhinje na KiM. Bio je veliki čovjek srpskog naroda“, zaključuje dr Simeunović i najavljuje knjigu na proljeće.

Na današnji dan je i godišnjica smrti njegovog pradjeda po majci Dimitrija Begovića, porijeklom od Kuča, junaka Topličkog ustanka, tragično stradalog od Bugara. Svom pretku posvetio je monografiju, a zahvaljujući crkvi, mitropolitu Amfilohiju i ministarstvu kulture, podignut je spomenik Dimitriju Begoviću, a najavljuje se i pravljenje mauzoleja za 22000 stradalih Srba u Topličkom ustanku.

„O Topličkom ustanku se do skoro uopšte nije govorilo zato što je komandant bio Kosta Pećanac, junak u Prvom ratu, a proglašen izdajnikom u Drugom svjetskom ratu. Ustanak je izbio 1917. kao reakcija na bugarsku okupaciju. Bugari su poznati po zvjerstvima koje su činili gdje god su kročili. Njemci su ubijali, a Bugari su se iživljavali. Imali su čak odred za silovanja. Porodicu mog pradjeda, trudnu ženu, kojoj su iz utrobe izvadili dijete, zajedno sa još četvoro djece su žive spalili. Ubijali su sveštenike i učitelje, uvodili bugarsku nastavu. Narod taj zulum nije mogao da trpi i podigli su ustanak“, ispričao je prof. dr Simeunović, dodajući da Bugarska i danas pretenduje na teritoriju do Kruševca, istovremeno optužujući Srbiju za genocid u srednjem vijeku.

(In4s)