Srpski nacionalni savjet pisao Raoniću: Naziv i grafiku za predstavljanje programskih sadržaja Javnog servisa prilagoditi ćiriličnom pismu

Srpski nacionalni savjet Crne Gore uputio je zahtjev generalnom direktoru i predsjedniku Upravnog odbora Javnog servisa radio televizije Crne Gore da naziv i grafiku za predstavljanje programskih sadržaja Javnog servisa prilagode ćiriličniom pismu, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao ravnopravno pismo.

Dopis Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore prenosimo u cjelosti:

„Obraćamo Vam se sa zahtjevom da naziv i grafiku za predstavljanje programskih sadržaja Javnog servisa upodobite sa ćiriličnim pismom koje je Ustavom Crne Gore definisano kao ravnopravno pismo u upotrebi.

Srpski nacionalni savjet Crne Gore je u proteklom vremenu, ukazivanjem na nepoštovanje i neusklađenost sa ustavnim normama, pokazao na neposredan i jasan način povređivanje ustavne garancije ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma sadržane u članu 13 st. 2 Ustava Crne Gore, na osnovu koje je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore uputio preporuku svim državnim institucijama da u skladu sa svojim nadležnostima normativno urede i konkretizuju ustavnu garanciju o ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma.

Ćirilica za narode koji žive u Crnoj Gori: Crnogorce, Srbe, Bošnjake i Muslimane ima posebnu vrijednost. Ćirilicom smo se upisali među civilizovane (slovesne) i istorijske narode kojom su ispisani svi naši kulturni tragovi.

Ćirilicom je napisana najpoznatija naša knjiga Miroslavljevo jevanđelje, koju je Unesko uvrstio u ediciju Pamćenja svijeta, kao jedno od 120 najvrednijih dobara koje je stvorila ljudska civilizacija, kao i Oktoih i druge knjige iz Crnojevića štamparije, čije štampanje predstavlja najznačajnije datume kulturne istorije Crne Gore.

Kako ne postoji nijedan razlog za potiskivanje i napuštanje Ćirilice: ni istorijski, ni kulturni, ni estetski, ni lingvistički, ni vjerski, ni tehničko-tehnološki, i kako je ćirilica bila i ostala jedna od osnovnih odrednica našeg identiteta, njeno napuštanje značilo bi prekid sa našim kulturnim i duhovnim identitetom, odnosno odricanje od svog kulturnog nasleđa.

Nadamo se da ćete, u najkraćem vremenu, postupiti po našem zahtjevu, kako ne bismo bili prinuđeni da svoja identitetska prava, garantovana nespornim ustavnim normama, obezbjeđujemo institucionalnim putem,“ zaključuje se u saopštenju Savjeta koje potpisuje predsjednik Momčilo Vuksanović.