Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, može ponijeti epitet najvećeg reformatora crnogorske ekonomije, a i državne uprave.
Naime, 5. januara 2021. godine, na sjednici Krivokapićeve Vlade, donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
Vlada je ovom uredbom reorganizovala rad nekoliko državnih organa. Shodno toj reorganizaciji, Uprava za nekretnine i Uprava za imovinu spojile su se u Upravu za katastar i državnu imovinu.
Tim povodom 42. Vlada je donijela zaključak kojim ovlašćuje Milojka Spajića, tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja, da koordinira radom ovih organa uprave do regulisanja statusa starješine u skladu sa zakonom.
Nakon nešto manje od tri godine, 44. Vlada na čijem čelu je Spajić, 15. decembra ove godine donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave kojom se Uprava za katastar i državnu imovinu dijeli na dvije uprave: Upravu za nekretnine i Upravu za državnu imovinu.
Vlada je na sjednici istom Uredbom podijelila Upravu poreza i carina na dvije uprave: Poresku upravu i Upravu carina.
Koje su Spajićeve zamisli, odnosno prave kalkulacije vezane za ovu Uredbu, možemo da nagađamo. Mada, ne treba mnogo nagađati, ako uzmemo u obzir predlog budžeta za 2024. godinu koji predviđa više novca za nova zapošljavanja.
Nećemo prejudicirati, ali moguće je da pojedini politički subjekti već sada uveliko razmišljaju o narednim parlamentarnim izborima. Moguće da zbog toga u predlogu budžeta za narednu godinu stoji da je za neto zarade predviđeno 493.473.565 miliona. Taj iznos je veći za preko 23 miliona evra od ovogodišnjeg, kojim je projektovano 470.076.344 evra za neto zarade.
Premijer Spajić će ipak (djelimično) ispuniti svoje obećanje o punoj zaposlenosti, ali u državnoj upravi.